Jump to content

Moto Zajednica

đunta

Članovi
  • Broj tema i poruka

    6810
  • Pridružio se

Sve što je postavio član: đunta

  1. Ovo sam ja napisao i to je iniciralo i uvrede i širenje teme. (Nekada se olako nadevao Institut nekoj zasebnoj radnoj jedinici.)
  2. Ne ulaze mi BMWi u radionicu ni na zamenu motornig ulja, a kamoli za nešto više, koji imaju gumena creva a da neće da im se zamene pancirnim, zbog starosti je rizik pucanja veoma visok, na stranu što je kočnica loša.
  3. Dužina zaustavnog puta je merljiva i lako se primeti i ovako. Fabrički kočioni sistemi na motorima se mogu uznaprediti bez ulaganja u bilo kakve delove, čak i kod novih motora.
  4. Nije stvar u grejanju, već u efikasnosti i što kraćem zaustavnom putu, santimetar može deliti život od smrti, za takve momente koji često drugi izazovu se sprema kočnica.
  5. Kao serviser, mislim da je naj nipodovaštaniji sklop i na motoru i na autu kočnica, sve drugo će se radije raditi nego kočioni sistem, jedino je bitno da ne škripe pločice i da se diskovi ne ližu.
  6. Ovo je uobičajen stav, ali, u svakodnevnom saobraćaju kočnica mora bude uvek da spremna za takozvno panično kočenje i tad se stiska ko na stazi i iz sve snage. Kočnice na serijskom motorciklu mogu uvek biti efikasnije nego što jesu, ne samo zbog creva koje su preduslov.
  7. Mislim da si u pravu, vozi Miško.
  8. Pritisak jeste svuda isti u cevovodu, ali,ali. Od pritiska komande do rada ima neko kašnjenje, malo ali postoji. Institut za sport u nekadašnjem ZCZu, je imao još davno izmereno i to na jednoklipnim klještima da je kašnjenje 0,1 sekunde na prednjoj kočnici. Zatim, ne uzima se u obzir da sama hidraulična tečnost nije što i kruto telo i kako se inače prihvata, jer dolazi do nekog sabijanja. Taj podatak se zanemaruje ili ignoriše, ali se u praksi pravi razlika, ima na trkaćim sajtovima o tome i kako se tečnosti razlikuju između sebe a da nije samo uticaj temperature i zagrevanja. Cevovod nije krut, čak i mesingane cevi imaju neko širenje, panrcirna creva malo veće, a tek gumena koja dišu toliko da se oseti pod prstima. Kad se sve to uzme u obzir, svakako da postoji razlika između kratkog i dugog cevovida.
  9. Mali je moment jer su diskovi blizu ose, još i ako su dobra creva koja malo "dišu", ne oseća se.
  10. Nije uvek, ima rešenja gde crevo od pumpe ide na jedna klješta pa odande na druga, znači redno, što je duže nego sa račvom na sredini.
  11. Ja sam "bio" pristalica jednog creva do sredine blatobrana prednjeg toča i račve i potom sa dva identična za levu i desnu stranu, mislim da tako ima naj manje rastura pritiska. Ali, takvog rešenja retko ima, sve su neka asimetrična i sa cevkama, a fabričke račve su uglavnom podložne koroziji i samo zbog toga ih treba izbaciti, bez obzira na simetriju. Postoje kod Hella od inoxa, ali su skupe. Onda je rešenje sa duplim holenderom na glavnom kočionom cilindru i dva creva iste dužine, ili tek za cm ili dva jedno kraće, spuste se oba na sredinu štapova i tu vežu vezicom, napravi se kao osmica i onda sprovedu do obaju klješta i fiksiraju ili vezicom, ili još bolje malom obujmicim, ako je ranije bilo navoja. Dosta tih duplih sam iznameštao, odlično se pokazalo. Jedino zahteva vreme da se elegantno spakuju, potrebno je da se "prelome i prime". Znači, ako ti račva nije nerđajuća, obavezno od pumpe. To sam već rekao, pancirna ne trpe veliku dužinu jer se opiru savijanju. Imao sam slučaj da je račva varena zbog navoja, umesto da je izbačena i stavljena direktno dva creva. Hellova creva su sva od nerđajućih elemenata, kod ostalih u glavnom nisu i nisam siguran da imaju pravilan alat za savijanje završetaka, a za unutrašnji uži prečnik, kolko znam niko nije imao kod nas osim Hella i nekad TRW Lucasa. Takođe može da se desi da crevo bude pancirno ali gumeno, čak i da spolja taj pancir bude vidljiv, a unutra samo guma, a treba da bude teflon, tako da obazrivo. Na kolnicama se nikako ne štedi!
  12. Ne znam, nisam bio, šaljem ljude kad im treba i ne uplićem u smislu izmena i poboljšanja u odnosu na fabričku izvedbu, ko što sam ranijei hteo i mogao, predaleko mi.
  13. 0638348341 Dušan.
  14. đunta

    RT - sijaju grane

    Uz dužno poštovanje, uglavnom su motori ne održavani, ili jako loše, šta god ko rekao i mislio, izuzetake retko kad ima, tako da bi svakako trebao opsežan servis i koji je košta malo, da bi se moror doveo u puno tehnički i bezbedno stanje, podvukla crta i motor uveo u redovno održavanje za na dalje, kao kad se radi o novom. Ventili ne uzrokuju pojavu, verovatno TPS i podešavanje usisavanja, moguće da se provere bobine i tačka paljenja, ne bude uvek fabrički dobra, a kad se menja HES tek tad ne bude tačna.
  15. Sve u državi dušebriznički presavršeno, a u praksi neizvodljivo.
  16. Ja živim u kraju Beograda koji se zove Rakovica. Tu ide rečica koja se uliva u Savu i svi je zovemo Topčiderka, jer prolazi kroz taj park. Tek skoro sam saznao da je ta rečica u stvari Rakovička reka i da se po njoj čitava kraj tako zove. Naime, nekada je u njoj bilo mnogo rakova i otuda proisteklo ime, a oni žive u isključivo čistoj vodi. U topčidesrskom parku, koji je nekada bio popularno izletište, crkva i Milošev konak, bilo je labudova. Rakovička reka je uništena ko zna od kad i postala je mrtva i u koju se izliva sav otpad, nekad je tu bio moćan industrijski kompleks.
  17. Da prepoznaje, učinili bi valjda nešto da ga umanje. Sve što se čini i kvazi rešenje je, ala mazanje dasaka, kad tad završi jednako ko da je proliveno. Jedini način je da se reciklira, smatram da je to obaveza države, da jedino tako može da se obezbedi način dovoljno komforan, da se ne izliva u zemlju i kanalizaciju, ili sagoreva i ako treba, da bude sumbvencionisano.
  18. Ma ni ne mora, dovoljno je da prime i time sve oslobode tereta, jer svi znaju da taj otpad truje.
  19. Bilo bi normalno da svaka pumpa ima nešto za odlaganje petrohemijskog otpada i svi bi odlagali staro ulje.
  20. Nije tako, ali i šta sa tim što se oseća povremeno i sve češće, trpi se.
  21. Beograd je jedina prestonica u Evropi koja nema obradu kanalizacije, "Beograd na vodi", koji se gradi proteklih ništa nije drugojačiji, masa stambenih zgrada širom Brograda ima septičke jame. Jednostavno država nije kadra da obezbedi dobat sistem upravljanja otpadom svih mogućih vrsta. To nije komercijalno isplativo i zato ni ne postoji i prepušteno je svakom da se snađe kako misli. U Beogradu gde ja živim, nema individualnih ložišta, il ih je jako malo, a smrad je prisutan, to govori mnogo.
  22. Postavih broj koji ne koristim, pravi je 064 288 0609 I, javio se Štampar, hvala osobi koja mu je prenela da sam ga tražio.
  23. Molim da se javiš, nešto ne vidim kako da ti pošaljem pp, moj broj je 069 288 0609, hvala.
  24. Ne znam pre koliko, godinu možda, NGK je objavio da ima falš svećica koje je nemoguće razotkriti dok ne crknu pre vremena. Inače su njihove iridijum svećice postale loše, razlog je što su počeli da zakidaju na tom materijalu, zarad uštede i elektrode počinju da se krive, recimo, umesto na 30k, već na 20k su pipci na oko razroki, što ne bi smelo i što nije dobro, iako motor pali, radi, ide...
×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja