Pa sam si napisao da sto je veci nagib, manja je mogucnost kocenja i tada se primenjuje ispravljanje motora, naglo kocenje, pa ponovo zaleganje u krivinu. Ako je motor u vecem nagibu znaci da:
1. ide dosta brzo u blagoj krivini
2. ne ide tako brzo, ali je u ostroj krivini.
3. ne ide tako brzo, ali je u ostroj i preglednoj krivini.
U prva dva slucaja vreme reakcije od uocavanja prepreke do dolaska do prepreke je vrlo malo. U prvom slucaju jer se krecemo brzo, u drugom slucaju jer smo zbog ostre krivine kasno videli prepreku. U trecem slucaju, ostre pregledne krivine, necemo doci u situaciju da moramo naglo da kocimo, pa je ona van trenutne teme.
Moje pitanje ostaje otvoreno, u kojoj situaciji je moguce primeniti ispravljenje motora, pa kocenje, sem u trecoj ? A ko dovede sebe u situaciju da u trecem slucaju mora to da radi, znaci da je neiskusan, slabo procenjuje situaciju ispred njega, samim tim i slabo vozi. Takve vozace treba uciti da se ne zalecu dok ne steknu iskustvo.