-
Broj tema i poruka
3718 -
Pridružio se
-
Posetio poslednji put
Tip Sadržaja
Profili
Forumi
Galerija slika
Kalendar
Articles
Sve što je postavio član: zika56
-
Upravo tako! A ukoliko ipak tokom zime palimo motor, moramo da ga držimo da radi (ne na leru, nego sa povećanim brojem obrtaja) sve dok ne postigne radnu temperaturu, pa tek nakon toga da ga ugasimo. Ovo iz razloga da ne dođe do kondenzacije vodene pare u unutrašnjosti mašine. A inače startovanje motora po hladnom vremenu bitno skraćuje vek agregata upravo iz razloga koje si naveoali isto taako ubrzano degradira i ulje u motoru. Za moj BMW se navodi zamena ulja na 10.000km, ali ukoliko se motor koristi tokom zime na 2.000 km.
-
A koliki je pad napona zbog redno vezane sijalice? Da li će se akumulator napuniti dovoljno? Pad napona zavisi od trenutne veličine struje kojom se puni akumulator (veća vrednost struje, veći i pad napona), a što i dovodi do ograničenja struje punjenja. Akumulator će da se napuni potpuno, jer tokom punjenja dolazi do pada vrednosti struje(zbog smanjenja potencijalne razlike između punjača i akumulatora), pa time i do manjeg pada napona i na kraju će napon da bude skoro isti kao da sijalica i nije u kolu.
-
Puniti moto akumulator (malog kapaciteta), punjačem konstruisanim za bitno veći kapacitet akumulatora je isto kao i pokušati da napunite čašu na hidrantu gde se pune cisterne. Može skoro svaki punjač da se prilagodi za punjenje manjih akumulatora, ali je za to potrebno poznavanje elektrotehnike i kontrola i merenje tokom punjenja, što uglavnom nije izvodljivo u amaterskim uslovima, pa se upravo iz tih razloga koriste "pametni" punjači. Ukoliko ne koristiš motor preko zime, skini kleme sa njega i ukoliko imaš mogućnosti dopuni ga strujno i ostavi u hladnoj prostoriji. Nema potrebe da tokom mirovanja startuješ motor i ostavljaš da kratko radi, jer ćeš na taj način da isprazniš akumulator (neće moći da povrati energiju koju je potrošio za startovanje). Kada planiraš da startuješ motor ponovo, unesi akumulator u toplu prostoriju, dopuni ga kratko i onda pali motor.
-
Ako se pitanje odnosi na ovo što sam ja bio napisao, probaću da odgovori: Vezivanjem sijalice (otpornika) redno u kolo punjenja, ograničavamo maksimalnu struju punjenja na neku prihvatljivu vrednost (za moto akumulator). Napon akumulatora će i dalje da raste tokom punjenja, ali će to sporije da se dešava i akumulator će manje da se zagreva.
-
Ukoliko nemaš odgovarajući punjač za motor, obavezno koristi punjenje preko sijalice.
-
Verovatno ga puniš prevelikom strujom (ili do previsokog napona), pa ti zbog toga dolazi do prskanja tečnosti. do postizanja napona od 14,4V možemo da idemo sa većom strujom punjenja (reda veličine 0,1-0,15 od kapaciteta akumulatora) i ne bi trebalo da bude nikakvog prskanja tečnosti, a ukoliko želimo da akumulator potpuno napunimo (do oko 16V), moamo struju da spustimo na oko 0,01-0,02 od kapaciteta akumulatora i u tom sučaju ćegsianje (i prskanje) elektrolita da bude vrlo slabo.
-
Ako je klasični kiselinski akumulator u pitanju, treba skinuti čepove tokom punjenja (i da ostanu otvoreni još neko vreme otvoreni nakon završenog punjenja). Ukoliko čepovi ostanu zavrnuti, ništa negativno neće da se dogodi dok napon ne dostigne vrednost od 14,4 Volti. nakon toga dolazi do elektrolize vode (izdvajaju se vodonik i kiseonik) i što je struja punjenja veća, to je i proces brži (burniji). Odušak na akumulatoru će da propusti ovaj gas i neće da dozvoli da se pojavi preveliki pritisak u akumulatoru, ali će i vodonik i kiseonik ipak da ostanu još neko vreme iznad elektrolita u ćelijama. I tu može da nastane problem, jer ukoliko se desi bilo kakvo varničenje unutar neke ćelije (recimo na spojnicama ili između ploča) dolazi do eksplozije i uništenja akumulatora (a može da bude i veće štete).
-
Samo je subjektivan osećaj da Transalpu fali ta šesta brzina, jer ova mašina jednostavno nema dovoljno potencijala za to. Ja sam svojevremeno isto tako smatrao da bi mu malo duži prenos dobrodošao i stavio sam prednji lančanik sa jednim zubom više i desilo se to da sam isključivo na auto putu (bez uspona i bez ubrzavanja) mogao da ga vozim u petoj brzini, a u svim drugim uslovima maksimalno četvrta. Totalno razočaranje bilo.
-
Upravo tako. Da bi se brže reagovalo (odgovorilo) na neku opasnost, potrebno je da pre toga neko sakupi informacije koje nas sve opasnosti mogu da snađu, da ih obradi i da za one najčešće preporuči procedure da bi se one ispravno rešile. A onda se te procedure uče i uvežbavaju i primenjuju se (bez razmišljanja) kada je to potrebno. Mislim da se upravo to i radi na raznoraznm obukama u sigurnoj vožnji (i sličnim naprednim obukama koje se organizuju). Mislim da je osnovna obuka za sticanje dozvole apsolutno nedovoljna za bezbedno upravljanje motorom u svim uslovima.
-
Kolega, akumulatori za bayne stanice spadaju u stacionarne baterije i po konstrukciji (a i po el. karakteristikama) se bitno razlikuju od starter akumulatora (koji su predviđeni za startovanje SUS motora. Prvo što su po gabaritima i težini bitno veći od starter akumulatora (za isti kapacitet), a drugo što im je "udarna" struja koju mogu da isporuče bitno manjau odnosu na strter akumulatore. Trajnost i pouzdanost im je impresivna, ali isključivo ukoliko se koriste za ono za šta su konstruktivno namenjeni, a u slučaju da se koriste umesto starter akumulatora trajnost (i pouzdanost startovanja) je vrlo diskutabilna. Jednostavno su napravljeni tako da odaju malu struju u dužem vremenskom periodu (recimo desetak ampera u desetak sati) , za razliku od starter akumulatora koji su napravljeni da daju vrlo veliku struju u vrlo kratkom periodu (i dvestotinak ampera u par minuta).
-
U svakoj aktivnosti kojom se bavimo postoje redovni (ustaljeni) događaji i situacije, a isto tako postoje i vanredi događaji i situacije. Na ove redovne se naviknemo i kroz svakodnevnu praksu usavršavamo to i prilično brzo dovodimo mnogo toga i do automatizma. Međutim , vanredne situacije se ne događaju stalno, niti se ponavljaju u potpuno istom obliku, tako da nema ni šanse da u normalnim okolnostima stičemo rutinu da bi smo na jih reagovali po automatizmu. Iz tog razloga je neophodno povremeno (što češće) simulirati takve situacije i na taj način sticati rutinu i pravilnu reakciju u takvim situacijama. Normalno da je pre toga obavezno da se teoretski teoretski nauči šta se čini u pojedinim situacijama (koje se najčešće događaju motoristima u saobraćaju), pa onda to prvo naučiti i praktično, a onda to i ponavljati povremeno. Ovim hoću da kažem da je tvoja konstatacija da ništa ne može da te spremi na takvu situaciju potpuno pogrešna i da dobra obuka i trenaža itekako mogu da te pripreme na takvu situaciju.
-
Uz sve ovo što si napisao treba dodati i trenažu (najbolje svakodnevu). Uvek kada sednete na motor provežbajte par puta onako kako si zamišljao da treba da uradiš nešto i isto tako i tokom vožnje povremeno treba simulirati neku situaciju, pa kada dođe "stani-pani" nema razmišljanja štsa da se stiska, nego se to automatski odradi. Pa i ovi trkači ne treniraju na stazi da bi se zabavljali, nego da bi do automatizma uvežbali neke postupke koji su im neophodni tokom trke.
-
Evo danas tačno pet godina od kada je nastala ova fotografija (na nekom parkingu u San Galenu), kada sam se prvi put "susreo" sa motorom koji sada vozim. Motor tada uzet sa 41.000 pređenih kilometara, sada ima 97.000 km. Kod mene nije ni pažen ni mažen, vožen i zimi i leti i po snegu i po blatu, ....! Osim redovnih servisa (promene ulja, filtera, pločica, guma, kočione tečnosti, svećice ...), na motoru morala da se zameni sajla brzinomera, semerinzi na prednjim viljuškama, lamela kvačila i semering na zadnjem delu kardana. Ukupni troškovi za ove "vanredne" radove bili ispod 100 evra i motor nije bio ni jedan dan van funkcije. Prosečna potrošnja goriva za svo ovo vreme bila je 5,6l/100km, a potrošnja ulja 0,3-0,4l/10.000km. Ni jedan ozbiljan kvar ni jedan problem na putu, nekoliko lakših padova (uglavnom u mestu) jedan teži pad, i dosta lepih putovanja i doživljaja sa ovim motorom. Rezime: izuzetno pouzdan i upotrebljiv motor u svim uslovima, dovoljno brz i sa odličnim obrtnim momentom u nižim i srednjim obrtajima, lagan i ekonomičan za servisiranje i održavanje, lagan za vožnju, ekonomičan u potrošnji, udoban i za dvoje, može dobro da se natovari, .... ABS vredi za sve pare, grejači ručica vrlo korisna opcija. Ja prezadovoljan, uživam uvek kada sednem i krenem negde i motor ostaje kod mene dok i ja i on ne odemo zajedno u "penziju".
- 136 odgovora
-
- 18
-
-
-
Iz ovoga sam grubo sračunao da je teoretska obuka trajale minimalno 100 sati, a praktična 100-150 sati i to verovatno sa instruktorima koji su vožnju motora poznavali "u prste". Samo želim da kažem da je "obuka" kavu sada imamo u auto školama za "A" kategoriju nedovoljna da čoveka osposobi da sigurno upravlja motorom u svakoj situaciji. Ova obuka služi isključivo da čovek dobije dozvolu, a posle šta mu Gospod Bog podari. Neko je napisao da se svi motori voze isto (i manji i veći i najveći), što jeste tačno, ali samo do situacije kada dođe "stani-pani", jer onda masa i inercija počinju da igraju ulogu koju kod lakših motora nismo primećivali. Kada vas na oštroj krivini i na usponu (na serpentini), težak motor povuče (zbog neadekvatne brzine) prema unutrašnjosti krivine (u neku rupu), onda ukapirate razliku između motora od 100 kila i onog od 300 kila. Ili kada vam motor krene da pada dok stojite u mestu. Ili kada na maloj brzini (u gradu) morate naglo da promenite pravac jer vas je neko isekao. Namerno ne pominjem brzinu kao neki otežavajući faktor, jer pametan čovek može i na jačem motoru da kontrolišebrzinu kao i na slabijem. I samo na kraju da navdem da je sila jednaka masa puta ubrzanje, tako da je ipak ponašanje motora od 300 kg u vožnji malo drugačije u odnosu na onaj od 100 kg. Jeste da se svi motori voze isto, ali ipak malo drugačije "isto" i to ne važi samo za razliku u težinama, već i motori sa istom težinom a sa različitom koncepcijom (recimo čoper u odnosu na neki sportak) traže potpuno drugačiji pristup u vožnji. A za to je ipak potrebno vreme (iskustvo) i smatram da to nije moguće da se savlada za kratko vreme koje se provede na obuci u auto školi.
-
Pa nije čudno što si postavio ovakvo pitanje, jer sam i ja sam skoro isto pitanje prvi put postavio ovde na forumu decembra 2009. godine i na osnovu saveta koje sam tada dobio izabrao motor za sebe (Transalp), a drugi put sam isto pitanje postavio tačno pre pet godina i opet po savetu kolega kupio svoj sledeći motor (BMW R1100GS). Ja sam i tada bio zahvalan kolegama za pomoć i savete koje su mi pružili (a i sada sam zahvalan na tome) i ni na kraj pameti mi nije bilo da se raspravljam sa kolegama čiji mi se komentari tada isu sviđali.
-
Kolega, pa ti si sam u svom prvom postu zatražio savet (postavio pitanje), a sada se ljutiš na one koji su pokušali da ti daju savet?! A evo i pitanje koje si postavio u tom postu: " .... da li bih smio odma da kupim veliki motor (konkretno suzuki gsr600 2007 god) ili bih ipak prvo morao da vozam vespe i manje motore itd pa tek onda "ozbiljnije" motore ......".
-
Pa kolega i kada se vrši obuka za pilota ne sedaš odmah za komande Boinga 747, ili na MIG 29, (nego na Cesnu ili Pajper) i za svaki sledeći tip aviona (ili višu kategoriju) ideš na dodatnu obuku. A uzgred budi rečeno, upravljati motociklom u saobraćaju nije ni malo lakše niti bezopasnije u odnosu na upravljanje avionom (lakim). Lično smatram da obuka za A kategoriju treba da bude i duža (vremenski) i sadržajnija u odnosu na druge kategorije i da pri tome treba da se prođu sve faze u obuci (od 125 kubika pa naviše). I koliko je ukupno trajala teoretska i praktična obuka (izražena u časovima ili u satima) dok nisi stigao do dozvole?
-
I ja sam (posebno u poslednje veme) uočio da ljudi jednostavno kreću u preticanje (ili kreću da "seku" krivinu) bez obzira što im motocikl dolazi u susret i uopšte i ne žure da se vrate u svoju traku posle toga, nego se ponašaju kao da motociklista ne postoji na putu.
-
Ma šta im se pravdaš, objavi one fotografije (koje si snimao u sobi sa Ukrajinkama i koje si meni poslao na pp), pa neka dušmani pocrkaju od muke.
-
E, kad se sad ne upišah od smeha nikad neću! Na dvadesetri stranice opisujemo kako nas ne poštuju u saobraćaju i ugrožavaju nas (jer ne poštuju propise), a onda neko napiše da motor vozi da ne bi morao da poštuje propise. Pa kako (i zbog čega) onda možemo da očekujemo da drugi poštuju ptropise? Guramo prst u oko drugim učencima u saobraćaju, a onda očekujemo da nas oni ne ugrožavaju. I da se razumemo nešto: Ne postoje motoristi, automobilisti, kamiondžije, taksisti, pešaci, .... , sve je to isti narod i jednog momenta je u jednoj ulozi, a drugog momenta u drugoj. Ko je bahat i bezobrazan dok vozi auto, isto će bahat i bezobrazan da bude i kad vozi motor i kada je pešak, a razlika je jedino u tome što, dok vozi motor ne sme mnogo da se kurči da ga neko automobilom ne bi omlatio, a kada sedne u auto otvaraju mu se mnogo šire mogućnosti da se iskaže u bezobrazluku i bahatosti (u odnosu na one slabije). Verujem (a skoro i da sam siguran) da kolega nije mislio bukvalno ovo što je napisao i da nije bahat u saobraćaju, ali je napisao tako da može da bude shvaćeno na ovakav način. Poenta mog komentara je u tome da ukažem da i među onima koji voze motore ima budala i izuzetno bahatih i bezobraznih, koji smatraju da su bogom dani i da mogu da se ponašaju u saobraćaju kako im se ćefne i da za njih ne važe nikakva pravila (osim onih koji su oni lično postavili). Zbog takvih imamo često i stuacije da nas drugi učesnici mrze i da nam "vrate" istom merom kad god im se za to ukaže prilika. Izvinjavam se kolegi što sam njegov post upotrebio kao "podligu" za ovakav moj komentar, ali "namestilo se" zgodno. Teško da bilo koji motorista striktno poštuje sve propise (tu uračunavam i sebe), ali je jedno kada se nešto radi suptilno i kulturno, a drugo je kada se isto to radi bezobrazno i nasilnički.
-
Pa nije baš tako, jer ukoliko si u koloni, a traka iz suprotnog smera je slobodna, automobilista će da krene da te pretiče bez obzira što nema mesta gde da se ubaci ispred tebe, a onda će (kada mu naiđe auto iz suprotnog smera) da se vrati u "svoju" traku (i to dok se kreće paralelno sa tobom), a ti u tom momentu gledaj gde ćeš. I što je najgore, kada te prvi auto koji je iza tebe ovako pretekne, obavezno njegov primer slede i svi ostali iz kolone i jedini način da u tom momentu opstaneš je ili da kreneš da pretičeš, ili da se skloniš u stranu i pustiš da te svi preteknu (obiđu). Ovo što sam preporučio (o malo većoj brzini u odnosu na ostale učesnike) nisam ja izmislio, nego sam video da se to primenjuje svuda gde sam imao prilke da se vozim,
-
Motorom se nikada ne krećite (posebno kada su kolone u pitanju) desnom stranom svoje trake, jer će u tom slučaju automobilisti da vas pretiču (obilaze), a da pri tome ne moraju da prelaze mnogo u suprotnu traku, a pošto nemaju mesta gde da se "uglave" između vas i vozila ispred vas, jednostavno će da vas izguraju na trotoar (ili u desnu traku ukoliko ste se nalazili u levoj). To je ubičajena i svakodnevna pojava i to nije neki izuzetak u saobraćaju, niti takav događaj predstavlja iznenađenje. I još jedan savet za takve situacije je da se trudimo da se krećemo nešto brže od ostalih učesnika (da im nebi dali priliku da nas ovako pretiču).
-
BMW R1100 RT je pouzdan i trajan motor, lako se vozi i održava, umereni ptrošač (oko 5l/100km), udoban i za dvoje sa prtljagom. Ja imam BMW R1100 GS (mašina skoro identična, a i ostalo vrlo slično), a par drugara imaju RT i imam prilike da se povremeno zamenimo pa često provezem RT. Meni ne odgovara jedino zbog nedostatka mesta za kolena (pošto sam krakat), a sve ostalo je izvanredno. Ako naletiš na dobar primerak (gledaj model 97-99god) dugo ćeš njime da se voziš bez problema i bez ulaganja.
-
Kolega, moguće je da si u pravu, ali ja to nisam pronašao u ZOBSu (mada nisam baš nešto pažljivo ni čitao pa je moguće da mi je promaklo). Znam da je dozvoljeno kada su dve paralelne kolone u pitanju, a za pojedinačno vozilo u odnosu na kolonu mislim da ne sme, (ali nisam siguran). p.s. U pravu si, čl.104. stav 1.
-
Kolega, nisi ništa pogrešio u vožnji, negou opisu događaja. "Na auto putu za NS vozim preticajnom trakom 130 km/h, u sporijoj traci se kreće kolona vozila". "Na autoputu pretičem sporija vozila, uključen mi je levi migavac ...." Uporedi ovo što si napisao u prvom postu, sa ovim što si kasnije dao kao razjašnjenje i videćeš da je razlika ogromna, jer si u prvom postu ti u prekršaju, a u drugom nisi.