dimac 987 40 Napisano Maj 16, 2010 Drug član, 1372 postova Lokacija: Mladenovac Prijavi odgovor kao problematičan Oktanske vrednosti nekih goriva koji se najcesce koriste: Olovni benzin - tekst 86 Olovni benzin - regular 91 Olovni benzin - premium 95 Olovni benzin - super 98 Bezolovni benzin - regular 91 Bezolovni benzin - premium 95 Propan-butan 110 Metan 120 Citat Podeli ovaj odgovor sa prijateljima Link to post Share on other sites More sharing options...
dimac 987 40 Napisano Maj 16, 2010 Drug član, 1372 postova Lokacija: Mladenovac Prijavi odgovor kao problematičan Sredstva protiv smrzavanja, antifriz. Omekšana voda, koja se primenjuje u sistemu hlađenja, na temperaturi 0°C prelazi iz tečnog u čvrsto agregatno stanje, u led. Pri tome se povećava njena zapremina za oko 9%. Da bi sprečili oštećenje delova motora koje bi nastalo smrzavanjem destilo- vane vode na temperaturi ispod 0°C (pucanje glave i bloka motora i oštećenje ostalih elemenata sistema hlađenja), čistoj vodi se dodaju odgovarajuće tečnosti koje prven- stveno imaju niske tačke mržnjenja, pa se dobijaju mešavine čije su tačke mržnjenja znatno ispod 0°C. Ove mešavine (antifriz) moraju imati koeficijent provodljivosti toplo- te i specifičnu toplotu približno kao voda, kako bi se postigao isti efekat hlađenja radi održavanja optimalne radne temperature motora u zimskoj eksploataciji. Sve do sredine 1930. godine kao sredstvo za hlađenje primenjivan je metanol. On je dobro obavljao funkciju u pogledu tačke mržnjenja, dok su vrednosti tačke ključanja i specifični toplotni kapacitet bili ispod vrednosti koje je imala voda. Nedostatak meta- nola je i njegova velika isparljivost, pa se antifriz morao češće dodavati u hladnjak. Najvažnija komponenta antifriza, pored glikola, su inhibitori korozije. Korozioni inhi- bitor je hemijsko jedinjenje koje, kada se doda u maloj koncentraciji, zaustavlja ili us- porava koroziju metala i legura. Mehanizmi kojim deluju korozioni inhibitori su: formiranje pasivnog sloja, usporavanje oksidacionog ili redukcionog procesa korizije i ukanjanje kiseonika iz sistema. Koro zioni inhibitori su heksamin, fenilendiamin, dimetiletanolamin,natrijumnitrat, cinamal- hid, organske kiseline i dr. Antifriz je tečnost sa niskom tačkom smrzavanja, koja se koristi kao rashladni fluid u sistemu za hladjenje SUS motora. Najčešće se u ove svrhe primenjuje antifriz izrađen na bazi etilen-glikola ili propilen glikola, koji zadovoljava standard JUS H. Z2.010. Svaki antifriz se odlikuje: niskom tačkom smrzavanja, visokom specifičnom toplotom, dobrom provodljivošću toplote, visokom temperaturom ključanja i nekorozivnošću. Antifriz se sastoji od etilen-glikola i aditiva kao sto su supstance za inhibiciju korozi- je i mazivo. U smeši sa vodom (1:1) antifriz izdržava temperature od -40 oC do 130 oC. Savremeni sistemi za hladjenje sa trajnim antifrizom rade veoma dobro i stoga im se obično obraća malo paznje. Medjutim nijedan antifriz nije večan s obzirom da se adi- tivi troše. Zanemarivanje sistema za hlađenje može da prouzrokuje curenje iz spojeva na bloku motora, trošenje cevovoda, cevi hladnjaka i pumpi, sto sve dovodi do pregre- javanja i trajnog ostećenja motora. Nove vrste antifriza izrađene su na bazi etilen i/ili propilen-glikola i organskih kiselina i njihovih derivata, imaju oznaku na ambalaži OAT - Organic Acid Tehnology. Period zamene im je četiri do pet godina i u većini slučajeva ne mogu da se mešaju sa kon- vencionalnim antifrizom. Antifriz je otrovna materija, praznu ambalažu nemojte koristiti ni u kakve svrhe koje su vezane za životne namirnice. Temperatura mržnjenja čistog (100%) glikola iznosi -17,4 oC. Zato antifriz mora da se razblaži obično sa oko 50% vode. Najnižu temperaturu mržnjenja ima smeša koja sa- drži 72,1% glikola i 37,9% vode. To je eutektička smeša etilen glikola, vode i aditiva protiv korozije. Pošto glikol ima veću tačku ključanja od vode, pri povišenim radnim temperaturama doći će do isparavanja vode i do povećanja koncentracije glikola. Zbog ove pojave kod glikolnih antifriza doliva se voda. Smesa Voda-etilen glikol Koncentracija etilen glikola Gustina na 20oC (kgm3) Temperatura mržnjenja (oC) 25 1,031 –9 30 1,041 –14 40 1,056 –24 50 1,068 –38 60 1,080 –56 70 1.091 –60 72,1 1.0923 –68 najefikasniji odnos 80 1,100 –48 90 1,108 –34 98 1,112 –22 Prednosti etilen-glikolnog antifriza ili glikola su: visoka tačka ključanja, 197,5°C, pa nema bojazni da će pri normalnim, a i poviše -nim radnim temperaturama, doći do njegovog znatnijeg isparavanja, u mešavini sa vodom moguće je postići vrlo niske tačke mržnjenja, iako čist glikol ima relativno visoku tačku mržnjenja (−17,4°C), ako bi zbog niskih temperatura došlo do mržnjenja mešavine glikola i vode, tada nema nikakve opasnosti za blok i hladnjak motora, jer mešavina prelazi u oblik kašaste mase. Nedostaci etilen-glikolnog antifriza su: u većim koncentracijama je otrovan, ali samo ako se unosi u unutrašnjost organizma (oralno i slično) i relativno je skup, a nabavlja se uvozom. Citat Podeli ovaj odgovor sa prijateljima Link to post Share on other sites More sharing options...
dimac 987 40 Napisano Maj 16, 2010 Drug član, 1372 postova Lokacija: Mladenovac Prijavi odgovor kao problematičan Ulja za kocione sisteme: Hidraulična ulja za kočione sisteme su napravljena od sintetickih ili mineralnih komponenti i odgovarajućih inhibitora. Koriste se u kočionim sistemima kod gotovo svih vozila (putničkih, lakih kamiona, venova, kombija, motorcikla itd.) kao i kod nekih tipova kvačila. Služe za prenos sile kočenja u hidrauličnom kočnom sistemu. Tečnosti za kočenje nisu stišljive, s obzirom da između molekuli ne postoje unutrašnje praznine, tako da se sila kočenja direktno prenosi sa glavnog cilindra na kočione cilindre na točkovima. Ulja za kočenje moraju da ispunjavaju određene zahteve i standarde u pogledu kvaliteta. Danas se koriste SAE (J 1703), ISO 4925 i najčešće američki DOT (Department of Transportation) standard. Najvažnija svojstva ulja za kočione sisteme su: tačka ključanja, viskozitet, korozivnost i stišljivost Tačka ključanja ulja za kočenje mora da bude vrlo visoka da ne bi došlo do isparavanja i pojave pare u sistemu za kočenje. Para je stišljiva i izaziva pad u prenosu sile kočenja u sistemu. Standardi propisuju vlažnu i suvu tačku ključanja. Vlažna tačka ključanja je znatno niža i odnosi se na ulje koje je apsobovalo određenu količinu vlageViskozitet ulja za kočenje mora da se održava u određenim granicama u širokom opsegu temperatura. Ovo je posebno važno kod tzv. ABS sistema za kočenje i ESC sistema za održavanje stabilnosti. Ulja za kočnice ne smeju da izazivaju koroziju elemenata sistema (cilindara, razvodnika, cevi, itd.). Radi toga se uljima dodaju aditivi koji imaju inhibiciono dejstvo. Takođe kompresibilnost ulja mora da bude veoma mala, bez obzira na spoljnu temperaturu. Mineralna ulja izrađena su na bazi: dimetil glikola, alkil estara ili alifatičnih amina. Sintetička ulja najčešće su izrađena na bazi: dimetil poliksiloksana i tributil fosfata. Svojstva pojedinih kvaliteta ulja za hidraulične sisteme, prema DOT specifikaciji prika- zana su u tabeli. Svojstvo Jed. mere DOT 3 DOT 4 DOT 5.1. Gustina kg/m3 1.029 1.057 1.050 Suva tačka ključanja oC min. 210 min. 250 min. 260 Vlažna tačka ključanja oC min. 140 min. 155 min. 191 Viskozitet na -40oC mm²/s max. 1.500 max. 1.500 900 Viskozitet na 100oC mm²/s min. 1,7 min. 1,5 min. 1,5 Ph – 7,0-11,5 7,0-11,5 7,0-11,5 Isparavanje % max. 75 max. 40 max. 30 Citat Podeli ovaj odgovor sa prijateljima Link to post Share on other sites More sharing options...
dimac 987 40 Napisano Maj 16, 2010 Drug član, 1372 postova Lokacija: Mladenovac Prijavi odgovor kao problematičan Evo kao uvod u maziva jedan dijagram koji pokazuje kako se ulje "trosi" u eksploataciji, od zamene do zamene. Citat Podeli ovaj odgovor sa prijateljima Link to post Share on other sites More sharing options...
dimac 987 40 Napisano Maj 16, 2010 Drug član, 1372 postova Lokacija: Mladenovac Prijavi odgovor kao problematičan Aj ti nama lepo reci iz koje literature to nabavljas ako je neki udzbenik da ga kupim jako me interesuju takve stvari Evo literature: dr S. Veinović, dr R. Pešić: Pogonski materijali motornih vozila, Kragujevac 2000. god. dr. Danilo Nikolić: Pogonski materijali, Fakultet za pomorstvo, Kotor, 2005. god. Bilo bi dobro da se ovi postovi prebace u neku odgovarajucu temu da bi imalo vise efekta, jer bas i nema veze sa ovom temom. Citat Podeli ovaj odgovor sa prijateljima Link to post Share on other sites More sharing options...
RadicM 1076 Napisano Maj 16, 2010 Hard Enduro, 1532 postova Lokacija: Beograd Motocikl: Honda Africa Twin 750 '01, Honda Dominator 650 '01 bili nekad Suzuki TS 125 R i Tomos ATX 01' Prijavi odgovor kao problematičan Imas http://www.bjbikers.com/index.php?option=com_smf&Itemid=53&topic=10648.0 ovde ima sve o motorima ne bi bilo na odmet i ovo ako vec nema. Citat Podeli ovaj odgovor sa prijateljima Link to post Share on other sites More sharing options...