Jump to content

Moto Zajednica

Nema vise olovnog benzina, sta sad?

Recommended Posts

  • Drug član, 1372 postova
  • Lokacija: Mladenovac

Oktanske vrednosti nekih goriva koji se najcesce koriste:

 

Olovni benzin - tekst 86

Olovni benzin - regular 91

Olovni benzin - premium 95

Olovni benzin - super 98

Bezolovni benzin - regular 91

Bezolovni benzin - premium 95

Propan-butan 110

Metan 120

 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1372 postova
  • Lokacija: Mladenovac

Sredstva protiv smrzavanja, antifriz.

 

Omekšana voda,  koja  se  primenjuje u sistemu  hlađenja, na temperaturi 0°C prelazi

iz tečnog u čvrsto  agregatno stanje, u led. Pri tome se povećava njena zapremina za

oko 9%. Da bi sprečili  oštećenje  delova motora koje bi nastalo smrzavanjem destilo-

vane vode na temperaturi ispod 0°C (pucanje  glave i bloka motora i oštećenje ostalih

elemenata  sistema hlađenja), čistoj vodi se dodaju odgovarajuće tečnosti koje prven-

stveno  imaju  niske tačke mržnjenja, pa se dobijaju mešavine čije su tačke mržnjenja

znatno ispod 0°C. Ove mešavine (antifriz) moraju imati koeficijent provodljivosti toplo-

te i specifičnu  toplotu  približno kao voda, kako bi se postigao isti efekat hlađenja radi

održavanja optimalne radne temperature motora u zimskoj eksploataciji.

Sve do sredine 1930. godine kao  sredstvo za hlađenje primenjivan je metanol. On je

dobro obavljao funkciju u pogledu  tačke mržnjenja, dok su vrednosti tačke ključanja i

specifični toplotni kapacitet  bili  ispod vrednosti koje je imala voda. Nedostatak meta-

nola je i njegova velika isparljivost, pa se antifriz morao češće dodavati u hladnjak.

Najvažnija  komponenta antifriza, pored glikola, su inhibitori korozije. Korozioni inhi-

bitor je hemijsko jedinjenje koje, kada se doda u maloj koncentraciji, zaustavlja ili us-

porava koroziju metala i legura.

Mehanizmi kojim deluju korozioni inhibitori su: formiranje pasivnog sloja, usporavanje

oksidacionog  ili  redukcionog  procesa korizije i ukanjanje  kiseonika iz sistema. Koro

zioni inhibitori su heksamin, fenilendiamin, dimetiletanolamin,natrijumnitrat, cinamal-

hid, organske kiseline i dr.

 

Antifriz  je tečnost  sa niskom tačkom smrzavanja, koja se koristi kao rashladni fluid u

sistemu za hladjenje SUS motora. Najčešće se u ove svrhe primenjuje  antifriz izrađen

na bazi etilen-glikola ili propilen glikola, koji zadovoljava standard JUS H. Z2.010.

Svaki antifriz se odlikuje:  niskom tačkom smrzavanja, visokom specifičnom toplotom,

dobrom provodljivošću toplote, visokom temperaturom ključanja i nekorozivnošću.

Antifriz se sastoji od etilen-glikola i aditiva kao sto su supstance za inhibiciju  korozi-

je i mazivo. U smeši sa vodom (1:1) antifriz izdržava temperature od -40 oC do 130 oC.

Savremeni  sistemi za hladjenje sa trajnim  antifrizom rade veoma dobro i stoga im se

obično obraća  malo paznje. Medjutim nijedan antifriz  nije  večan s obzirom da se adi-

tivi  troše. Zanemarivanje sistema za hlađenje može da prouzrokuje curenje iz spojeva

na bloku motora, trošenje cevovoda, cevi hladnjaka i pumpi, sto sve dovodi do pregre-

javanja i trajnog ostećenja motora.

Nove vrste antifriza izrađene su na bazi etilen i/ili propilen-glikola i organskih kiselina

i njihovih derivata, imaju oznaku na ambalaži OAT - Organic Acid Tehnology. Period

zamene im je četiri  do  pet  godina i u većini slučajeva ne mogu da se mešaju sa kon-

vencionalnim antifrizom.

Antifriz je otrovna materija,  praznu ambalažu nemojte koristiti ni u kakve svrhe koje

su vezane za životne namirnice.

 

Temperatura mržnjenja čistog (100%) glikola iznosi -17,4 oC. Zato antifriz mora da  se  razblaži obično sa oko 50% vode. Najnižu  temperaturu mržnjenja ima smeša koja sa-  drži 72,1% glikola i 37,9% vode. To je  eutektička  smeša  etilen  glikola, vode i aditiva protiv korozije. Pošto glikol ima veću  tačku  ključanja od vode,  pri  povišenim  radnim temperaturama doći će do isparavanja vode i do povećanja koncentracije glikola. Zbog ove pojave kod glikolnih antifriza doliva se voda.

 

Smesa Voda-etilen glikol

Koncentracija etilen glikola Gustina na 20oC (kgm3) Temperatura mržnjenja (oC)

25                                                           1,031                         –9

30                                                           1,041                        –14

40                                                               1,056                       –24

50                                                           1,068                        –38

60                                                           1,080                        –56

70                                                           1.091                        –60

72,1                                                            1.0923                     –68   najefikasniji odnos

80                                                               1,100                        –48

90                                                           1,108                     –34

98                                                           1,112                        –22

 

 

Prednosti etilen-glikolnog antifriza ili glikola su:

visoka tačka ključanja, 197,5°C, pa nema bojazni da će pri normalnim, a i poviše -nim radnim temperaturama, doći do njegovog znatnijeg isparavanja,

u mešavini sa vodom moguće je postići vrlo niske tačke mržnjenja, iako čist glikol ima relativno visoku tačku mržnjenja (−17,4°C),

ako bi zbog niskih temperatura došlo do mržnjenja mešavine glikola i vode, tada nema nikakve opasnosti za blok i hladnjak motora, jer mešavina prelazi u oblik kašaste mase.

Nedostaci etilen-glikolnog antifriza su:

u većim koncentracijama je otrovan, ali samo ako se unosi u unutrašnjost organizma (oralno i slično) i

relativno je skup, a nabavlja se uvozom.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1372 postova
  • Lokacija: Mladenovac

Ulja za kocione sisteme:

 

Hidraulična ulja za kočione sisteme su napravljena od sintetickih ili mineralnih komponenti i  odgovarajućih inhibitora. Koriste  se u kočionim  sistemima  kod gotovo  svih  vozila (putničkih, lakih kamiona, venova, kombija, motorcikla itd.)  kao i kod nekih tipova kvačila. Služe  za prenos sile  kočenja u hidrauličnom kočnom sistemu. Tečnosti za kočenje  nisu  stišljive, s obzirom da između  molekuli ne postoje  unutrašnje praznine,

tako da se sila kočenja direktno prenosi sa glavnog cilindra na kočione cilindre na točkovima.

Ulja za kočenje moraju da ispunjavaju određene zahteve i standarde u pogledu kvaliteta.

Danas se koriste SAE (J 1703), ISO 4925 i najčešće američki DOT (Department of Transportation) standard.

Najvažnija svojstva ulja za kočione sisteme su:

tačka ključanja,

viskozitet,

korozivnost i

stišljivost

 

Tačka ključanja  ulja za kočenje  mora da bude  vrlo visoka da ne bi došlo  do  isparavanja i pojave  pare u sistemu za kočenje. Para je stišljiva i izaziva pad u prenosu  sile kočenja u sistemu. Standardi  propisuju vlažnu i suvu tačku ključanja. Vlažna  tačka ključanja je znatno niža i odnosi se na ulje koje je apsobovalo određenu količinu vlageViskozitet ulja za kočenje mora da se održava u određenim granicama u širokom opsegu temperatura. Ovo je posebno važno kod tzv. ABS sistema za kočenje i ESC sistema za održavanje stabilnosti.

 

Ulja za kočnice ne smeju da izazivaju koroziju elemenata sistema (cilindara, razvodnika, cevi, itd.). Radi toga se uljima dodaju  aditivi koji imaju  inhibiciono dejstvo. Takođe kompresibilnost  ulja  mora da bude  veoma  mala, bez obzira na spoljnu temperaturu.

Mineralna ulja izrađena su na bazi: dimetil glikola, alkil estara ili alifatičnih amina.

Sintetička ulja najčešće su izrađena na bazi: dimetil poliksiloksana i tributil fosfata.

Svojstva pojedinih kvaliteta ulja za hidraulične sisteme, prema DOT specifikaciji  prika- zana su u tabeli.

 

Svojstvo Jed. mere                 DOT 3           DOT 4                    DOT 5.1.

Gustina kg/m3                         1.029           1.057                     1.050

Suva tačka ključanja oC         min. 210            min. 250              min. 260

Vlažna tačka ključanja oC         min. 140            min. 155              min. 191

Viskozitet na -40oC mm²/s         max. 1.500    max. 1.500                900

Viskozitet na 100oC mm²/s         min. 1,7            min. 1,5             min. 1,5

Ph –                                         7,0-11,5            7,0-11,5             7,0-11,5

Isparavanje %                         max. 75            max. 40             max. 30

 

 

 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1372 postova
  • Lokacija: Mladenovac

Aj ti nama lepo reci iz koje literature to nabavljas ako je neki udzbenik da ga kupim jako me interesuju takve stvari  ;)

 

Evo literature:

 

dr S. Veinović, dr R. Pešić: Pogonski materijali motornih vozila, Kragujevac 2000. god.

dr. Danilo Nikolić: Pogonski materijali, Fakultet za pomorstvo, Kotor, 2005. god.

 

Bilo bi dobro da se ovi postovi prebace u neku odgovarajucu temu da bi imalo vise efekta, jer bas i nema veze sa ovom temom.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

Pridruži nam se!

Možeš sada da napišeš svoj odgovor, a kasnije da se registruješ. Ako imaš nalog, uloguj se i napiši svoj odgovor.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.



  • Aktivni korisnici   0 članova

    • Nema ulogovanih članova koji gledaju ovu stranu.


×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja