Jump to content

Moto Zajednica

Koje delove tela treba zaštiti u vožnji

Recommended Posts

  • Drug član, 1192 postova
  • Lokacija: Bg
  • Motocikl: Dominator

Još jedna dosadna prièa kojom ubijete vreme i saznate neke nove stvari kojih se setite tek kada omašite temu pa opet kliknete na ovaj link...

 

Na poèetku, imao sam dilemu da li ovu temu da stavim u podforum Oprema. Malo sam razmislio i shvatio da je ovo ustvari više prièa o vozaèu nego o opremi. U ovoj prièi neæemo favorizovati ni jedan deo opreme, niti æemo govoriti o razlikama u kvalitetu opreme. Zašto postavljam tako stanje stvari? Pa zato što ja nemam protektore na rukavicama a Evil i Mina imaju. Pablo ima kombinezon, a Ðura flip up kacigu. Svako odnas ima neki komad opreme po svojim afinitetima i u krajnjoj liniji, po slobodnom izboru. Ovo je uopštena prièa o opremi koja spreèava odreðene vrste povreda na odreðenim delovima tela. Evo, gledam kako sam nazvao temu i pade mi na pamet da, ustvari, tokom vožnje trebamo da se zaštitimo od dve stvari. To su hladnoæa i eventualni predmeti koji mogu da nam smetaju u vožnji (muve, skakavci i papagaji, kamenèiæi koji ispadaju iz kamiona ili kiša koja pada sa neba). Pravo pitanje je, koje delove tela trebamo da zaštitimo pri padu ili nesreæi? E tu na scenu dolaze one moje dosadne statistike. Priznajem, na razmišljanje o ovome me navela Pablova tema Opreme vs. Povrede ( http://bjbikers.com/forum/viewtopic.php?t=3662 ) i ona slika èoveka koji trpi raznorazne ožiljke. Razmišljao sam o povredama koje sam viðao i koje su tipske, odnosno koje se èesto dešavaju. Onda sam našao par zanimljivih sajtova koji se bave istraživanjima bezbednosti u saobraæaju i uticaju moto opreme na povrede pri nesreæama.

 

Još uvek èitate? A onaj sajt sa golišavim manekenkama?

 

Povrede koje su nastale padom sa motora ili u saobraæajnim nesreæama u kojima su uèestvovali motoristi èesto bivaju veoma ozbiljne i opasne po život. Na sreæu, uèestalije su one situacije kada vozaè ili suvozaè posle pada ne izgube život ali pretrpe znaèajne povrede na odreðenim delovima tela. Jedina povreda koja ošteæuje celo telo podjednako je stradanje u požaru. Svaka druga æe dovesti do razlièitog rasporeðivanja povreda po telu. Pad sa motora, po svojoj specifiènosti ima razlièit nepovoljni uticaj na odreðene delove tela, dok su za povrede nekih delova tela potrebni sticaji baš èudnih okolnosti. Na poèetku (nije valjda ovo još jedan poèetak?? pitate se vi...) æemo napravi najgrublju podelu ljudskog tela. (Zvuèim kao kasapin u kanibalistièkoj komuni) biæe to podela na prednji deo i zadnji deo. Druga podela æe biti èetiri zone tela koje treba zaštiti na odreðene naèine. Noge, ruke i glava su predmet posebne prièe, nju æemo na kraju.

 

1. Zona - Preporuèuje se zaštita tvrdim protektorima

2. Zona - Ovu zonu treba štiti sa više slojeva materijala koji je otporan na habanje.

3. Zona - Ove zone imaju relativno mali rizik za povredu koja nastaje trenjem.

4. Zona - Materijal koji se upotrebljava za zaštitu ove zone može biti upotrebljen za ventilaciju ili elastiènost.

 

Prednji deo tela

 

1. Zona

 

Ramena - Ramena su pogoðena u 19% svih nesreæa. Povreda mekog tkiva u 12% i frakture u 7%. Zbog ovako velikog udela u nesreæama, svaki peti sluèaj, logièno je da je po Evporpskom standardu za zaštitinu opremu obavezna upotreba protektora u zaštitnoj opremi za motoriste.

 

Kolena - Kolena su pogoðena u 50% svih nesreæa, i to 46% povrede mekog tkiva, a u 4% sluèaja su u pitanju frakture. Protektori? Obavezno.

 

Potkolenica - Cevanica se sjebe u 46% i to 31% je guljenje a 15% lom. 15% jebote! Nosite kostobrane, posebno ako idete na cross.

 

2. Zona

 

U drugu zonu upadaju podlaktice i nadlaktice, zatim butine i spoljni delovi kolena.

 

3. Zona

 

Nadlaktica - Nadlaktica strada u 14% nesreæa. 11% su povrede mekog tkiva a ostatak su frakture.

 

Lakat - Lakat se rokne u 15%, a puca u 3% nesreæa, ostatak su guljenja.

 

Podlaktica - 22% nereæa, u 15% guljenje a u 7% puca.

 

4. Zona

 

Vrat - Vrat strada u svakoj desetoj nesreæi, a frakture se dešavaju u 3% sluèajeva.

 

Grudi - Povrede grudi su prisutne u 19% nesreæa. Relativno retko se dešavaju unutrašnje povrede. Svakako ove vrste povreda se dešavaju u koliziji sa drugim vozilom. Imajte na umu da postoji taèka posle koje ni jedna zaštita nije moguæa, jedini naèin je izbegavanje...

 

Stomak - Povrede stomaka nisu èeste, ali mogu biti veoma komplikovane. Dešavaju se u oko 14% sluèajeva.

 

Karlica - Skoro polovina vozaè koji su imali povrede karlice, imali su i povrede unutršnjih organa. Povrede karlice de mogu desiti prilikom udarca u drugo vozilo kao i pri padu.

 

Butina - Butkica strada u 34% sluèajeva, a jedan od deset vozaèa koji pretrpe saobraæajnu nesreæu slome butnu kost. Ponoviæu, postoji taèka posle koje jednostavno ni jedna zaštita nema smisla, ali je dobro imati zaštitu zbog smanjenja intenziteta povreda i zbog spreèavanja prljanja rane.

 

 

Leða

 

Jedina taèka sa 1. zonom je lakat. O njemu smo veæ prièali. Leða su, sa druge strane prilièno pogoðena dodirima i trenju zbog fizionomije ljudskog tela. Pri padu se èesto instiktivno sklupèamo, a tada su leða najranjivija.

 

Stopalo i zglob na nozi - Statistike pokazuju da æe se kosti stopala mnogo reðe slomiti nego što æe tetive pretrpeti ošteæenje. Zglob èesto strada pri udarcu u drugo vozilo, kao i pri padu motora na vozaèa.

 

Glava, šaka, stopalo.

 

Glava - Glava strada u 48% nesreæa. 40% povred emekog tkiva i 8% fraktura. Nema poente stavljati kacigu ukoliko je ne vežete.

 

 

Šake - Povrede šaka se dešavaju u 30% nesreæa a samo u 3% su u pitanju frakture. Èinjenica da mnogi vozaèi nose rukavice je bitno uticala na smanjenje postotka povreda šake. Nošenje rukavice je veoma bitan faktor u opštoj sigurnosti jer šaka slabije reaguje kada se smrzne ili je mokra.

 

Zakljuèak?

 

Zaštitna oprema za motoriste nikako nije estetska kategorija. Proizvoðaèi opreme, pre nego izdizajniraju kroj, moraju, ali MORAJU da postave odreðene materijale na odreðena mesta. U suprotnom moraju, ali MORAJU da navedu da se oprema ne sme koristiti u zaštitne svrhe. Ni jedna oprema, ipak nije namenjena da sigurno spasi vozaèa. Izmeðu to dvoje mora d apostoji razumevanje. Vozaè treba da razume da mu protektori ne garantuju život posle pada, a oprema treba da bude tako konstruisana da dozvoljava vozaèu lako manevrisanje. To bi bila kratka diskusija o delovima vozaèa koji mogu da nastradaju... Neke stvari zaista treba podebljati i nadam se da æete bar ovo zapamtiti.

 

Postoji taèka posle koje ni jedna zaštitina oprema nema smisla.

 

najzli

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 99 postova
  • Lokacija: Becej
  • Motocikl: FJR1300A

Od ovih "dosadnih" prica se polako skuplja materijal za jednu vrlo zanimljivu knjigu :D

Svaka cast :kul:, a ja sa nestrpljenjem iscekujem sledece poglavlje :wink:

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1249 postova
  • Lokacija: underlittleforest
  • Motocikl: nekakvo motokros sokocalo

zbilja bi trebao to sve staviti u neki mini prirucnik kao sveta knjiga motorasha i izdati, zashto da ne? svaka cast , a ja se nalazim u svemu ovome s obzirom da nosim opremu sa protektorima i body armor (full) i full face kaciga (od skoro) i crash barovima na motoru eto mene u svim zonama hehehehehehehe

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

Pridruži nam se!

Možeš sada da napišeš svoj odgovor, a kasnije da se registruješ. Ako imaš nalog, uloguj se i napiši svoj odgovor.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.



  • Aktivni korisnici   0 članova

    • Nema ulogovanih članova koji gledaju ovu stranu.


×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja