Jump to content

Moto Zajednica

M.K. "Oganj" u posjeti Manastiru u D. Dragaljevcu

Recommended Posts

  • Svrati ponekad, 164 postova
  • Lokacija: Ugljevik; RS; BiH
  • Motocikl: Honda CB600F Hornet PC36

U mjestu Gornji Dragaljevac, približno na pola puta između Brčkog i Bijeljine postojala je crkva još od davnina. Tačnijih pisanih podataka tome gotovo i da nema, s obzirom na burnu prošlost i uništavanje svega što se zvalo srpsko.

 

Današnji manastir se nalazi na 9 km od magistralnog puta Bijeljina-Brčko-Banjaluka i udaljen je 27 km od Brčkog, 23 km od Bijeljine i 9 km od Ugljevika. Smatra se da je sadašnja manastirska crkva četvrta po redu, a da su prve tri bile tzv. "brvnare" po ugledu na tadašnje crkve, koje su se mogle sresti u Srbiji.

 

Prvobitne tri su bile na gotovo identičnim lokacijama, tj. jugoistočno od današnje crkve na mjestima gdje su vješto skrivane od drumova i turskih pogleda.

 

Prema narodnom predanju, kada je treća po redu crkva-brvnara vremenom dotrajala i trebala se graditi nova, na mjestu današnje crkve, gotovo svakodnevno pronalažena je jedna daska. Smatralo se da je ta daska bila dio prijašnjih crkava, a mjesto na kome je nađena upravo lokacija na kome je volja Božija odredila gdje treba graditi novu crkvu. S obzirom da su prvobitne tri rađene u tzv. "ćerpove" i bile od drveta sam vijek trajanja i služenja u njima bio je ograničen. Stoga, četvrta crkva je zidana i datira iz 1908.-1909. godine.

 

post-2531-12879001814119_thumb.jpg

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 164 postova
  • Lokacija: Ugljevik; RS; BiH
  • Motocikl: Honda CB600F Hornet PC36

O datiranju prvobitnih crkava nema zvaničnih pisanih tragova, ali se smatra da datiraju još iz daleke 1310. godine. Naime u samoj crkvenoj porti manastirske crkve nalazi se oltarski kamen na kome piše da je od prvobitne crkve iz 1310. godine. Ovaj oltarski kamen pronašla je hadži igumanija Ekatarina sa sestrama, februara 1992. godine.

 

Sadašnja manastirska crkva, dakle, datira iz 1909. godine, a samo prikupljanje priloga počelo je 1895. godine za vrijeme službovanja sveštenika oca Đoke Zaharića.

 

Projekat nove crkve uradio je projektant Miloš Miladinović iz Sarajeva 1908. godine. Početak gradnje i osvećenje temelja takođe su obilježile tu godinu, a za vrijeme službovanja sveštenika Jove Popovića. Crkvu je gradio kao glavni majstor Ivan Ton.

 

Tokom cijele gradnje crkve treba napomenuti da je postojala uspješna saradnja između sveštenika, crkvenog odbora i tadašnjeg kotarskog ureda u Bijeljini, koji su u više navrata pomogli ovaj hram. Tako je ovaj isti ured 31. decembra 1909. godine izdao saglasnost da se za ovu crkvu prikupe prilozi i iz okolnih gradova: Zvornika, Bijeljine, Brčkog i Tuzle.

 

Kompletno manastirsko područje, moglo bi se reći da je predstavljalo groblje još od rimskog doba, pa se stoga ovde nalaze i brojni stećci. Tu je i grob prvog učitelja ovog kraja Danila Blagojevića iz 1853. godine.

 

Manastirski hram je osvećen 21. septembra na Malu Gospojinu 1909. godine, a osvećenjeje izvršilo Njegovo Visoko Preosveštenstvo mitropolit Evgenije Letica uz sasluženje brojnog sveštenstva. Crkva je posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu, a manastir Svetom arhangelu Gavrilu.

 

post-2531-1287900181485_thumb.jpg

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 164 postova
  • Lokacija: Ugljevik; RS; BiH
  • Motocikl: Honda CB600F Hornet PC36

Na taj dan, 26. jula (Sabor Svetog arhangela Gavrila), uglavnom dolazi Njegovo Preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski gospodin Vasilije i služi svetu arhijerejsku liturgiju.

 

Prvi kum bio je Miloš Jovičić, trgovac iz Bijeljine koji je tom prilikom priložio 150 kruna.

 

Pored crkve nalazi se i stara kuća koja prema podacima u ljetopisu datira iz turskog doba. Služila je kao konak i okrepljenje za vjernike koji su dolazili iz daljine, te se u to vrijeme u narodu zvala "mehana". To sve potvrđuje da su još od davnina ovaj manastir posjećivali vjerni iz raznih krajeva ali svjedoči i iskrenu želju ondašnjih mještana da vremenom ova duhovna svetinja preraste u manastir, te stoga i izgradiše ovu kuću koja je bila u funkciji konaka.

 

Interesantno je da su rijetko u prošlosti pored ove crkve živjeli sveštenici, uglavnom su dolazili i opsluživali iz okolnih mjesta do 1969. godine. U doba Turaka ovdje su živjeli monasi koji su jedino ovdje mogli da pronađu molitveni mir i zaštitu od turskih napada. Značajno je pomenuti da su poslije oktobarske revolucije u ove krajeve došli protjerani ruski sveštenici Vasilije Jurčenko i Vasilije Strilček. Obojica su jedno vrijeme službovali u Dragaljevcu, mada se tačna godina i interval službovanja sa sigurnošću ne mogu navesti.

 

post-2531-12879001815333_thumb.jpg

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 164 postova
  • Lokacija: Ugljevik; RS; BiH
  • Motocikl: Honda CB600F Hornet PC36

Rad na novoizgrađenom (sadašnjem) parohijskom domu počeo je 1975. godine i od useljenja pa do danas u njemu boravi dragaljevački sveštenik.

 

Željezno-betonska ograda oko hrama i parohijskog doma postavljena je 1980. godine. Te iste godine 21. septembra (Mala Gospojina), prema podacima u manastirskom ljetopisu, Njegovo Preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski gospodin Vasilije, služio je svetu arhijerejsku Liturgiju uz sasluženje brojnih sveštenika i pjevanje Prvog beogradskog pjevačkog društva. Kako se navodi, ljepše i veličanstvenije slavlje nije zabilježeno od kada postoji evidencija u manastirskom ljetopisu.

 

Tokom 1982. godine pribavljena su sredstva a zatim i bakar za prekrivanje hrama. Prekrivanje je povjereno majstorima iz Koceljeve, koji su u rekordnom roku izveli radove, tako da je već 26. jula na dan manastirske slave, Sabora Svetog arhangela Gavrila i zvanično proslavljeno prekrivanje hrama bakrom.

 

I tom prilikom na veliki sabor ovog kraja i pravoslavnih vjernika gostovao je "Hor mladih" iz Beograda. Od 1985. godine crkva u Dragaljevcu je zvanično proglašena manastirom. Danas u manastiru žive monahinje: Lidija, Marina, Doroteja i Serafina, dok je odnedavno ovdje i jeromonah Varnava

 

post-2531-12879001815759_thumb.jpg

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 143 postova

Jedna dobronamjerna kritika. Obzirom da je riječ o Manastiru, da se pominje crkva, zgodno bi bilo da ima i jedna takva fotka.

Inače, za pohvalu je što ste se organizovali i ekipno obišli ovu svetinju.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

Pridruži nam se!

Možeš sada da napišeš svoj odgovor, a kasnije da se registruješ. Ako imaš nalog, uloguj se i napiši svoj odgovor.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.



  • Aktivni korisnici   0 članova

    • Nema ulogovanih članova koji gledaju ovu stranu.


×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja