Jump to content

Moto Zajednica

Duxill

Članovi
  • Broj tema i poruka

    594
  • Pridružio se

  • Posetio poslednji put

Sve što je postavio član: Duxill

  1. Duxill

    Vespa PX200

    Auuuu, kakav spin
  2. U svečanom salonu železničke stanice, večeras, 28.10.2011.g. u 19h biće otvoren Beogradski salon fotografije 2011. Biće izloženo 70 fotografija koje su upriličili majstori iz 14 zemalja. Pod pokroviteljstvom Foto saveza Srbije i Udruženja umetnika Železnica Srbije radovi su odradjeni na zadatu temu: Beograd i Beogradjani i dve slobodne teme u crno beloj i color tehnici. Žiri je zasedao 09.10.2011. u sastavu: 1) Branislav Brkić, MF FSS, EFIAP/s 2) Slobodan Vukadinovćc, ULUPUDS 3) Goran Malić, MF FSS, AFIAP, ULUPUDS 4) Tomislav Peternek, MF FSS, ULUPUDS, predsednik 5) Miroslav Predojević, MF FSS, ULUPUDS NAGRADE Tema A) Beograd i Beogradjani 1.Zlatna : Zoran Milutinović- Olakšanje 2.Srebrena: Dragan Babović - Nole 3.Bronzana: Aleksa Trbović – Oktobar u Beogradu Pohvala žirija: Sanja Knezević - Trambolina Tema B) Slobodna tema - Crno-belo 1.Zlatna : Bisak Zoltan - Tamna strana 2.Srebrena: Aleksa Trbović - Student 3.Bronzana: Isidora Djurić - Senke Pohvala žirija: Jasminka Nadaškić Djordjević – I dole Armani Tema C) Slobodna tema - Color 1.Zlatna : Zoran Milutinović - Trska 2.Srebrena: Drago Metljak – Pair 2 3.Bronzana: Aleksandar Tomulovćc - Dama sa zelenim kišobranom Pohvala žirija: Violeta Milutinović - Let Pa ko voli, nek izvoli Izvori: dnevni list ПОЛИТИКА, štampano izdanje; http://fotoklubbeograd.agilityhoster.com/
  3. Duxill

    Vespa PX200

    Ma kakav off, hvala puno na savetima, Vespa će ostati sigurno kod mene, jer se niko neće javiti ni da je pogleda... Ja imam dovoljno adrenalina na GS-u, da bi je prodavao za nešto bolje. Sve ove godine (kada sam je kupio imao sam 32), je i čuvana da bi jednog dana bila za paradu, tako će i ostati. Lepo je podeliti iskustva sa ljubiteljima pravih vrednosti. Hvala još jednom.
  4. Duxill

    Vespa PX200

    @NikGold @IGOR VA Hvala na komentarima! Pre tri godine me zustavio lik na semaforu i pitao da li je na prodaju. Ja da ga odkačim, odvalim da je ne bi dao ni za 1500e. On mi ponudi 1600 i tu nastane problem, jer nisam znao kako da se odbranim, da je ne udam. Tad za te pare nisi mogao ništa da kupiš, tržište je disalo normalno. Sad 1000e vredi više nego 1500 pre krize, ali para nema, u nabrojanoj opremi koja se teško nalazi polovna, je bezmalo pola tražene cene.... Oglašavao sam ovde na Forumu a i po ostalim web oglasima VW Bubu 1200 u koju sam grunuo mnogo, mnogo, para, spreman da je prodm za 600evra. Niko mi se nije javio za auto koji je u voznom stanju, nove gume, akumulator, ista boja kao Vespa itd. Ne očekujem da će i ovde bilo ko šta da ponudi, ali bar da pokažem da postoji nešto što se voli a što nije samo sušto sredstvo za dizanje adrenalina i parenje tudjih očiju...
  5. Duxill

    Vespa PX200

    Samo za ljubitelje, Vespa PX 200, 1984.g, 12000km (stvarnih), drugi vlasnik od 1988.g, garažirana, prva boja, nigde oštećena, nove gume Barum Scooty prešle 100km, registrovana do oktobra 2012, servisirana kod MotoDavora, Dodatna oprema: Vizir (potpuno nov) Centralni rol bar prepravljen skraćen za suvozačeve nogostupe (moto Davor), rol bar prednjeg blatobrana, plastificirano Ćopava, platificirana crveni migavci, zaštitne mrežice za migavce i stop svetlo (skinute), Nelson Piquet sedište (presvučeno kod Bobana), povišen zadnji nosač kofera, Kofer 25litara retro (kockasti) nije ovaj sa slike, stavljena slavina sa podeokom za rezervu, držač za sitnice iznad kasete, retrovizori sa zglobovima Dodatni delovi: Dva točka sa Pirelli gumama, Sajle, dihtunzi, svećice, sijalice, paknovi, plastike migavaca - žute, original gripovi, dva para retrovizora i ko zna čega se još nisam setio Cena ultra jaka i fiksna: 1000 evra, nisam spreman da je spustim jer nisam voljan da je prodam, ali možda ima neko kome će odgovarati. U BJB oglasniku ima još po neka slika...
  6. Bianchi, mislim da je 250ccm, jedan cilindar... Godine 1935, leteo je po Srbiji. Sad je tamo gde mu je i mesto. Muzej grada Beograda, Resavska ul.
  7. Duxill

    MOSTOVI

    Da je preživeo, Acin most bi bio pravi simbol Beograda... Once upon a time in Belgrade...
  8. Duxill

    MOSTOVI

    Prelepe fotke, samo br. 3 i 4 su Stari savski most...
  9. Duxill

    MOSTOVI

    Brankov most (most kralja Aleksandra) Most kralja Aleksandra na Savi u Beogradu, je jedan od najlepših mostova srpskog neimarstva koji je nažalost funkcionisao jako kratko. Na javnom kokursu iz 1930. godine, gradnja je poverena nemačkoj firmi iz Oberhauzena, koja ga je po uzoru na viseći most preko Rajne u Klenu, izgradila za nepune četiri godine, Pušten je u rad u decembru 1934. godine. Ukupna dužina mosta bila je 474m. Srušen je u razaranjima WW2, tako da je Beogradu ostavljen samo stari, Železnički most, sagradjen još 1884.godine. Most kralja Aleksandra Na istom mestu, socijalistički graditelji su započeli gradnju novog mosta 1953. godine. Gradnja je opet poverena nemačkom izvodjaču, koncernu MAN. Ovaj most, sa radnim nazivom Bratsvo i jedinstvo, otvoren je 1956.godine i brzo po puštanju u saobraćaj, obanrodovan je kao Brankov most, po pesniku Branku Radičeviću, čija ulica sa njegovim imenom je izlazila sa savske padine na ćupriju. Zbog širenja "novobeogradskog pašaluka", most je postao usko tranzitno grlo, zbog čega je 70-tih godina proširen tako da u svakom pravcu ima tri kolovozne trake. U sadašnjem obliku egzistira od 1979. godine. Poštovaoci starog Beograda, smatraju da je prvobitni most karalja Aleksandra, bila najlepša gradjevina preko Save i da ni jedan od postojećih mostova nije poprimio obeležja Acinog mosta. Socijlaizam se odrekao mogućnosti izgradnje identičnog mosta pod obrazloženjem da piloni zaklanjaju pogleda ka starom gradu, dok je prava istina ležala u činjenici da se na ovaj način raskrstilo sa mogućnošću recidiva monarhije. Ljubitelji starog Beograda su od nedavno pokrenuli inicijativu da mu se vrati prvobitni naziv. Brankov most Kakav god da je po izgledu, preživo je studnetske nemire ´68‚ deomokratske proteste 90-tih, kao i NATO bombardovanje, dal´ zahvaljujući žurkama koje je tu organizovala „neka leva partija“ ili milosti nekih generala u Briselu, ovaj most nam služi i što je još važnije, a ima veze sa dva točka, na njemu od 2002.godine postoji panoramski lift za bicikliste koji čini kariku dostupnosti staza sa obe strane reke. 16.10.2011.
  10. Duxill

    MOSTOVI

    MOST ili ćuprija (turcizam) je gradjevina napravljena radi savladavanja prirodnih ili veštačkih prepreka. Svrha mosta je da omogući prelaz ljudima i vozilima. Vozeći motocikl, uvek sam imao poseban osećaj kada prelazim most. Ako je to bilo prvi put, javljala se potreba da stanem na pola, da sagledam odakle nešto teče i kuda ide dalje. Prelazak na drugu stranu, predstavljao je zadovoljstvo kao da je nešto osvojeno, pa teraj dalje... Ivo Andrić je pre više od 60 godina napisao: „Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetliji, opštiji od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kome se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih gradjevina i ne služe ničem što je tajno i zlo“. Na ovim našim prostorima, mostovi su nezaobilazna pojava. Sagradjeno ih je mnogo. Srušeno ih je takodje mnogo, ali su izgradjeni novi, ponekad još „lepši i stariji!?“ O smislenosti gradnje je napisano puno, a o besmislenosti rušenja navodim citat poznatog fotografa Tomislava Peterneka koji je 2004.godine, na otvaranju izložbe „Paklene noći“ (foto zapisi NATO agresije na SRB) izjavio: „Na papirnatim novčanicama evra su poznati svetski mostovi, kao najveća vrednost čovečanstva pa se nameće pitanje, što ste nama rušili mostove“... Otvaranjem ove teme cilj mi je bio da „okačimo“ lične fotografije mostova iz našeg okruženja, sa dalekih ili bliskih putovanja koje smo realizovali, sa više nego dozvoljenim subjektivizmom lične simbolike, istorijske vrednosti i značaja koji oni poseduju. Osim lokacije mosta, bilo bi poželjno da se uz fotografije napiše bar nekoliko rečenica o datumu gradnje mosta i pratećem sadržaju ako Vam je dostupan.
  11. Bubanj potok, subota - beli migavci Yugo - 350din, par
  12. Eeeeh, Statistika moja dika, što poželim - to naslika! U prvih 7 dana glasanja, nisam imao predrasuda da će Honda biti brand #1, ali da će MZ da tuče BMW, kao najzastupljeniji evropski motor, i da ugrozi Kawasaki kao najslabije zastupljeni japanski brand, u to nisam verovao...
  13. Furunaši, mislio sam prvo ovu fotku da zakačim na "moja omiljena moto fotka" ali ovde joj je bolje mesto. Napravljena je letos na trajektu na relaciji Kefalonija - Lefkada. Švaba, 55 godina, motocross majica BAVARIA motorrad, peglao je Furunu na 38 stepeni u julu, "bez da je" žalio sebe a ni motor. Pretekao sam ga (naravno kolima) negde na 20km po silasku na kopno i mislio da se tu priča završava. Put prema Solunu, oko 450km, 2/3 autoput, ali 30tak tunela, prevoji preko 1100m.n.v. Peglao sam kolima u proseku 100 na putu i 150 na auto putu, napravio jednu pauzu od 45 minuta na Shell-u i nastavio dalje. Negde na 50 km ispred Soluna, provalim Švabu i Furunu ispred sebe kako se isključuje na pumpu da natoči gorivo i da verovatno otoči iz sebe. Stade mi dah... Meni je pokazivalo 41 Celzijusa, a on je nosio sve vreme Jet kacigu. Svaka mu čast! Naravučenije: ako ne verujete u BMW, treba da verujete Naravučenije #2: Nijedan BMW nije star Naravučenije #3: Sve što može Švaba, Može i Srbin Vezana zver
  14. Tačan naziv izložbe je: Teme i motivi srpske fotografije 1960-70. galerija ARTGET Ova izložba predstavlja nastavak postavke istog autora, Gorana Malića, fotografa I istoričara fotogorafije, koji je u ovom izložbenom prostoru još 2004, godine postavio izložbu Teme I motivi srpske fotografije 1950-60. Ovaj desetogodišnji period predstavlja izvesnu umetničku prekretnicu jer je tih godina sa izlagačke pozornice otišlo dve trećine fotografa koji su ustupili mesto sledećoj generaciji, spremnoj da prati nove trendove. Na izložbi je prikazano 60 fotografija 22. autora, od kojih su i površnim poznavaocima fotografije neka imena poznata: Bogdanović Stefan (1932-1996) Bukilica Djordje (1934-2010), Debeljković Branibor (1916-2003), Doder Milenko (1927-1999), Djordjević –Savkin Žika (1929-1981), Djordjević Miodrag (1919-1994), Eterović Ivo (1935), Jovanović Miloš (1917-2002), Lovrić Mirko (1934), Marinković Vojislav (1911-2004), Medenica Sekula (1912-186), Milisavljević Rade (1920-2011), Nikoljačić Miroslav (1938), Pavlović Aleksandar Saša (1934-1988), Pavlović Miloš (1910-1985), Peternek Tomislav (1933), Radulović Dragiša (1936), Stanojević Slavoljub (1935), Tošić Drgoljub (1936-2004), Turin Branko (1928-2004), Cvetanović Danilo (1942) i Crnobori Petar (1924-1990). Izložba je podeljena u dva dela. Prvi, meni amateru, mnogo je zanimljiviji jer prikazuje radove autora kroz motove: portreta, lajf fotografije i pejzaža. Drugi deo izložbe, manje liči na foto izložbu, a više na eksperimentalno ispitivanje fotografije kao medija korišćenjem specijalnih tehnika (pomenute u postu o najavi izložbe) a “pod uticajem modernizma, estetizma i konceptualnih ideja”. Kao takvi “udaljeni su od fotografije i približeni apsolutnoj umetnosti”. Galerija Artget nalazi se na 1. spratu Kulturnog centra Beograda, ulaz je sa Trga Republike (kroz knjižaru pa stepenicama na prvi sprat) i izložba je besplatna. Juče je u “Knezu” bila gužva da nisi mogao da prodješ, a na izložbi sam bio jedini posetilac. Ako ste u prolazu, potrošite pola sata, ništa nećete izgubiti. PREPORUČUJEM. Iako sam nosio fotoaparat, bilo me blam da “škljocam”, tako da prilažem dve fotke sa izložbe koje sam našao na net-u, autor Tomislav Peternek. Taraba i posmatrači Radoznalost
  15. Prave vrednosti...
  16. Duxill

    Macro

    Vreme je
  17. E pa super. Dobrodosla. Ovde ima dosta ljubitelja fotografije, pa ces nadam se aktivno ucestvovati u delovanju foto sekte...
  18. Zamenjen je regler na Beverly-u 250ie. Sve pohvale i još jedan komentar u prilog Joškinim reglerima: Kad ih Arakis ugradi oni su i nevidljivi!
  19. Lepo Jura, baš lepo...
  20. Sebi sam prvom ukinuo mogućnost da glasam za više opcija. Jedan čovek - jedan glas.
  21. Zanemarljivo mali broj se prodaje Van Nemačke, ali ni to nije bitno. Podaci o prodaji apsolutno neamaju veze sa brojem motocikala koji se voze i koji se ne prodaju. Meni je pretraga ovih sajtova poslužila samo da formiram listu od 15 najzastupljenijih brand-ova koji se kod nas voze, a da pri tom ne napravim neku veliku grešku. S tim u vezi, cenim mišljenje ratboy-a, kome glasanje ne valja, ali ću ponoviti da sam postavio glasanje samo kao neobaveznu statistiku (kako i stoji u podnaslovu teme) koja za cilj ima da prikaže koji je napopularniji brand koji voze članovi BJBikers foruma, a ne da detaljišemo o tome koliko posedujemo motocikala, koje su kubikaže, da li su R-ovi, Endurci, Crossaljke, Toureri, Nakedi itd. Za to ne bi bio dovoljan ni aktuelni državni popis stanovništva. Pozz svima
  22. Ovo je stvarno sokantan podatak, verovatno nije tacan. Evo podataka sa današnje "berze" polovnih motocikala. PONUDA: Nije greška... Ovo su znači današnji podaci o ponudi polovnih motocikala. U Italiji je ponuda polovnih Vespi 0,73% u odnosu na sve druge motore koji se prodaju, dok je u Nemačkoj taj procenat veći, 1,58% od ukupnog broja motora koji se prodaju. To svakako ne znači da u Italiji ima manje Vespi, ja taj podatak nemam, ali može da ukaže da se ne prodaju jer ih voze, a da je u Nemačkoj opet manje onih koji su Vespa fanovi, pa ih je više u ponudi za prodaju...
  23. Tumarao sam unazad dve godine po forumu i nisam uspeo da ukačim da li je neko statistički pokušao da dodje do podatka koliko se vozi koji brand na ovim prostorima. U BJB-u ima registrovanih preko 19.000 članova, stim što možda admini imaju podatak koliko je od tog broja permanentno aktivnih, npr. bar 1x nedeljno. Verovatno mnogo, mnogo manje. Jedini cilj ove teme/glasanja je da prikaže, koliko toliko, koji je najzastupljeniji brand na ovim prostorima, budući da bi ovaj moto forum mogao da bude "reprezentativni uzorak", kako to vole političari da naglase... S druge strane, ovde bi mogli da se iznesu i podaci o padu ili rastu prodaje nekog od brandova, što svakako može da bude interesantno većini. Evo sad nekih podataka koji apsolutno nemaju veze sa tim šta vozimo. Tiču se isključivo ponude na tržištu polovnih motocikala u Italiji i Nemačkoj. Crveni brojevi prikazuju ponudu u Italiji a plavi u Nemačkoj. Odlučio sam se za 15 brand-ova, pa ako se unapred izvinjavam onima koji se neće naći na listi. Takodje se izvinjavam imperiji Scutera, ni njih nisam računao. 1. Yamaha (7904) 13636 2. Honda (7363) 15440 3. BMW (5081) 7827 4. Ducati (4288) 2583 5. Suzuki (4227) 12425 6. Kawasaki (3570) 8578 7. KTM (2753) 3144 8. Aprilia (2692) 3058 9. Harley-Davidson (1954) 4666 10. Triumph (1460) 1933 11. Husqvarna (1087) 551 12. Moto Guzzi (621) 862 13. Vespa (382) 1589 14. MZ ( / ) 676 15. Jawa ( / ) 114 Italija ukupno: moto.it 51963 svi brendovi (uključujući i ovih 15); Nemačka ukupno: mobile.de 100414 (uključujući i ovih 15)
  24. Do 26. okotbra 2011. u galeriji Artget Kulturnog centra Beograda trajaće već otvorena vrlo zanimljiva izložba fotografija. Autor je fotograf Goran Malić, istoričar fotografije, i bivši umetnički direktor Artgeta. Izložba nosi naziv: PRELOMNE ŠEZDESETE SRPSKE FOTOGRAFIJE. Postavljeno je ukupno 60 fotografija 22 srpska autora, sa širokim motivima, poput lajf fotografije, portreta, pejzaža i modernističkih tendencija. Kao što sama tema kaže, radi se o, po mnogima prelomnom periodu u istoriji srpske fotografije, koji je bio pod različitim uticajima sa strane. Obzirom da je naša fotografija kaskala za evropskim trendovima, ovaj period je ostao značajan zbog pokušaja da se nizom malih, eksperimentalnih postupaka, napravi pomak, bez jasnog cilja u uspeh finalnog proizvoda, zbog čega je kod nekih autora ostalo sačuvano samo po nekoliko fotografija iz ovog perioda. Ne sluteći kakvu će revoluciju napraviti digitalna fotografija i alati za obradu iste, umetnici su se služili tehnikama preuzetim uglavnom od nemačke škole. Fotografika, gde se vrši redukcija boja koja isključuje sive tonove, izohelija koja ih dozirano kontroliše, sendvič negativi kao i fotokolaž, neke su od tehnika koje su majstori umetničke fotografije koristili u to vreme. Portret devojke, 1969. - Slavoljub Stanojević Žuto sunce, 1966. - Miodrag Djordjević Galerija Artget nalazi se na Trgu Republike br.5 na prvom spratu Centra. Izložba je otvorena svaki dan od 13-21:00h osim ponedeljkom kada je slobodan dan. Izvor: ПОЛИТИКА
×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja