Jump to content

Moto Zajednica

Najzli

Članovi
  • Broj tema i poruka

    1192
  • Pridružio se

  • Posetio poslednji put

Odgovori koje je postavio član: Najzli

  1. Izveštaj gospodina Hurta.

     

    Popularno nazvan „Hurtov izveštaj“ je ustvari studija punog naziva „Motorcycle Accident Cause Factors and Identification of Countermeasures” ili prevedeno na na srpski “Uzroci saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovali motociklisti i identifikacija protivmera”. Studija je izdata 1981. godine i tada je američkoj javnosti podigla nivo svesti o uzrocima saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovali i vozači motocikla ciljajući jednu konkretnu stvar – nedosatak dobre obuke novih i starih vozača. Prevodim Vam najzanimljivije tačke Dr. Harry Hurtovog izveštaja.

     

    1. 75% saobraćajnih nesreća u kojima učestvuju i motocikli uključuje i drugo vozilo, uglavnom putnički automobil.

    2. 25% ostalih nesreća je svodi na koliziju motocikla sa nekim fiksnim objektom ili delom infrastrukture puta.

    3. Tek 3% saobraćajnih nesreća u kojima učestvuju motociklisti su uzrok kvara motocikla, i u taj procenat najviše ulaze gumi defekti odnosno pucanje gume u vožnji.

    4. U saobraćajnim nesrećama sa jednim učesnikom, greška motocikliste je priisutna u 67% kao odlučujući factor sa tipičnom greškom prejakog kočenja ili loše procene brzine u krivinama i time izletanjima iz putanje.

    5. Loš put je uzrok 2% nesreća, a životinje na putu imaju 1% udela u nesrećama.

    6. U 67% nesreća sa više učesnika, motociklisti je oduzeto pravo prvenstva.

    7. Problem prepoznavanja motoriste na putu je veoma kritičan faktor. Nesreća je izgledna jer vozaći ne primete motociklistu ili ga primete prekasno da bi mogli da spreče nesreću.

    8. Namerno izazivanje saobraćajne nesreće da bi se oborio motociklista je izizetno retka, ali ne najčešći slučaj kada motociklista drži levu stranu i biva oboren od strane vozača koji ne vidi motociklistu i naglo skreće ulevo.

    10. Raskrsnice su mesto gde se najčešće dešavaju nesreće, vozači (uključujući i motoriste) često jedni drugima oduzimaju pravo prvenstva i ne poštuju saobraćajnu signalizaciju.

    11. Vremenske prilike ne utiču na 98% saobraćajnih nesreća u kojima učestvuju motociklisti.

    12. Najviše saobraćanih nesreća u koima učestvuju motociklisti se dešava na kratkim relacijama, do prodavnice, drugara, devojke i vrlo često su blizu lokacije odakle se kreće.

    13. U 50% slučajeva saobraćajnih nesreća motociklista je „nevidljiv“ zbog za učesnike u saobraćaju zbog nekog objekta ili vozila koje ga „krije“.

    14. Svesnost da je motociklista u saobraćaju je veoma bitan faktor u prevenciji nesreća. Na taj faktor se utiče stalno uključenim svetlima danju u gradu ili još bolje fluoriscentnim prslucima noću.

    15. U 62% saobraćajnih nesreća nakon kolizije je došlo do prolivanja goriva iz motocikla.

    16. Prosečna brzina pri kolizijama je 50kmh, a samo u 1 slučaju od 1000 brzina je 150kmh. (Ovo je diskutabilno jer je 2008 umnogome različita od 1981 po broju vozila koja mogu da idu brže od statistike)

    17. Tipična saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovao motociklista se desila u 45 stepeni vidnog polja motocikliste bez detalja u perifernom vidu.

    18. Prepoznavanje motocikliste je najvažnija stvar za izbegavanje frontalnih udara na motor i vozača.

    20. Kritične godine su od 16 do 24 i te godine su najprisutnije u statistikama saobraćajnih nezgoda gde su učestvovali motociklisti. Motociklisti od 30 do 50 godina nisu krizna grupa. 96% motociklista u nesrećama su muškarci.

    25. Većina motociklista učesnika saobraćajnih nesreća ima manje od 3 godine iskustva u vožnji i vozi motor koji su kupili pre manje d 5 meseci. Kros motori su maltene neprisutni u statistikama saobraćajnih nesreća.

    26. Gubitak pažnje kod vozača motocikla je presudni faktor u saobraćajnim nesrećama.

    27. Skoro pola sabraćajnih nesreća sa fatalnim ishodom kao faktor ima alkohol kod nekog od učesnika nesreće.

    28. Motociklisti pokazuju velike probleme u izbegavanju objekata prilikom nesreća, countersteering se ne koristi a najčešće se dešavaju prejaka kočenja ili zanošenja.

    29. Tipična saobraćajna nesreća ostavlja 2 sekunde motociklisti da reaguje i izbegne nesreću.

    30. Retko se dešavaju nesreće gde je kriv motociklista koji vozi saputnika.

    31. Čuvajte se vozača koji imaju preko 65 godina.

    33. Boja motora nije presudni faktor kod saobraćajnih nesreća jer je glavna površina koja ima uticaj frontalni deo gde se nalazi najmanje boje.

    34. Motori sa velikim vizirima i dodatnim osvetljenjem su manje prisutni u saobraćajnim nesrećama, ovo povezujemo sa iskusnijim vozačima koji prilagođavaju vozila svojimi potrebama.

    35. Modifikacije motora u trkačke varijante su prisutnije u saobraćajnim nesrećama od ostalih motora. (Ja bih dodao da se ove modfikacije urade i u glavi vozača koji istripuje da je Kejsi Stoner pa luduje po ulici)

    36. U 98% saobraćajnih nesreća gde učestvuje, motociklista je povređen. U 45% slučajeva, povrede ne spadaju u „lake“.

    38. Većina povreda je na rukama i nogama, posebno zglobovima.

    39. Kreš barovi ne smanjuju rizik od povreda.

    40. Upotreba čizama, jakni i rukavica smanjuje rizik od lakših povreda.

    41. U 13% nesreća vozaču stradaju muda ili prepone.

    42. Težina povrede raste brzinom kretanja, veličinom motocikla i količinom popijenog alkohola.

    43. U 73% vozač motocikla nije imao zaštitu očiju te se uticaj vetra i smanjena vidljivost smatra odlučujućim faktorom u tim situacijama.

    44. Smatra se da oko 50% motociklista nosi kacigu ali dve trećine nesreća se dešava motociklistima bez nje.

    45. Kacigu najčešće ne nose neiskusni, neobučeni, mladi vozači  ili vozači na kratkim relacijama i po toplom vremenu.

    46. Najveći broj smrtnih povreda se dešava na grudima i glavi.

    47. Upotreba zaštitne kacige je bitan faktor u smanjivajnu povreda glave. (Zaštitna nije isto što i onaj šlemčić, ona zidarska ili biciklistička kaciga.)

    48. Ne postoji faktor ograničenog vidnog polja, zvuka ili gubitka pažnje zbog nošenja zaštitne kacige.

    49. Oni koji nose kacige imaju niži nivo povreda od drugih učesnika u nesrećama.

    50. Full Face kacige značajna smanjuju povrede lica.

    51. Ne postoji sumnja da će kaciga povrediti vrat prilikom nesreće, a u onim slučajevima kada je došlo do povrede vrata (bilo ihj je 4 ukupno u godišnjem uzorku od više hiljada nesreća) kaciga je bila odlučujući faktor preživljavanja motocikliste.

    52. 66% motociklista u saobraćajnim nesrećama ne nosi kacigu, 53% odgovara da nije mislilo da im se nesreća može desiti a 23% kaže da im je kaciga neudobna ili im je neprijatno da je nose.

     

    Ja sam neke delove već prevodio ali je tema verovatno zakopana duboko. Mislim da sam tada napisao zaključak koji ću ponoviti.

     

    Postoji tačka kada ni jedna zaštitna oprema nema smisla.

     

    Mislite o tome.

     

    najzli

     

  2. Nije rešenje brisati poruke. Treba biti jak pa pregristi jezik i iz poštovanja prema kolegama motoristima prećutati. Učite na tuđim greškama, ali ne sudite drugima o greškama na kojima ste nešto naučili. Nemojte se oslanjati na to da neko može obrisati poruke, trudite se da svojim ponašanjem poštujete druge, samo tako će i drugi Vas poštovati, poruke su izrečene, brisanje ih neće zaboraviti, gorak ukus ostaje u ustima. Svi znamo koliko motoristi stradaju zbog svojih grešaka, pomozimo im da sto lakše prevaziđu te traumatučne situacije, kada ozdrave nabilavajte im na nos sve što poželite. Kako reče Laki, Dači će možda da amputiraju ruku, čovek je  još uvek u nesvesnom stanju, smirite strasti.

     

    Ponoviću, poštujem svačiji stav, ali na njegovom mestu je mogao da bude svako od nas, motor je opasna sprava u kritičnim situacijama. Zato smanjite te dugačke postove upućene drugima, sve nas pogađa ova nesreća, na različite načine. Ostanite kakvi znam da jeste, a ponašajte se kao da ne pišete poruke već sedimo na ulici i pričamo.

     

    Molim Vas,

     

    najzli

     

     

  3. Proučavanje aerodinamike kod motocikala, posebno sa laičke strane kao što je slučaj samnom, ipak dovodi određene logične zaključke koje ne bi trebalo dovoditi u pitanje. Neki od njih bi mogli biti da su aerodinamičke performanse veoma bitan faktor pre svega stabilnosti motocikla pri velikim brzinama, a dalje i jedan od značajnih činilaca (otežavajućih) u postizanju još većih brzina i potrošnji još manje goriva. Kada govorim o stabilnosti motocikla pri velikim brzinama, odmah ni pamet pada da će i dovoljno kaj agregat da potera i najgori aerodinamički sklop do velikih brzina, ipak, ako na jedan tas vage stavimo faktor aerdinamičnosti, a na drugi stavimo „prijatnu“ vožnju koja bi pored eliminacije neprijatne buke, konstantnih udara vazduha i različito ponašanje u zavisnosti od naleta vetra, ipak možemo doći do zaključka da aerodinamičnost motora sa vozačem (ili i sa suvozačem) ima veliku specifičnu težinu. Iako je ta težina najčešće zanemarena jer pada ne teret većih i velikih brzina, ona postoji u svakoj našoj vožnji, nezavisno od motora i vozača.

    Evo jednog ogleda, sipajte u lavor vodu i uzmite pastu za zube u tubi. Njen pljosnati deo oblikujte da bude kao duguljasta suza u preseku, kao krilo aviona. Kada tu tubu vučete poprečno kroz vodu, iza nje se stvaraju vrtlozi sa strane, turbulencije, a kada je vučete kao kada sečete tu vidu, tuba ide daleko lakše. Kretanje kroz vazduh takođe proizvodi isti efekat kao kretanje kroz vodu, jedino što je vazduh u gasovitom stanju, ne vidimo turbulencije i mnogo se lakše krećemo kroz njega. Te male vrtloge u zavduhu osetite kada pored vas prođe seksi naparfemisana riba a vi iza nje osetite trag njenih mirisa. Vazduh ne klizi preko njenog aero(ne)dinamičnog oblika već uzurpira oblik njene garderobe koja se vijori na toplom letnjem vazduhu ostavljajući za sobom hiljade vrtložića mirisa parfema koje ti svojim nozdrvama prepoznaješ maštajući kako riba nosi samo parfem... Mi o motorima jel da? Generalno, sem uzbrdice i težine pojedinih forumaša, ja ne mogu da pronađem većeg kradljivca snage naših agregata od aero(ne)dinamike. Tu reč sam ja izmislio. Ključni faktori aerodinamičnosti su brzina kretanja i oblik objekta. Kažem oblik objekta jer ne mogu da zamislim aerodinamičnu „savršenost“ ZZR-a gledajući Dextera od 120 kila kako sedi na njoj. Ne brinem se ja za motor, problem pravimo mi, vozači. Otpor vazduha je sila koja nas sprećava da se slobodno krećemo kroz vazduh. Ona je najjača na onom delu objekta koji se nalazi prvi na udaru, i otpor je direktno proporcionalan površini tog frontalnog dela. Drugi faktor, podjednako bitan je oblik tog „nosa“. On mora biti sposoban da „pocepa“ vazduh, skloni ga u stranu i prođe kroz njega. Problem je što se vazuh uvek nalazi svuda oko nas i objekat tokom cele vožnje mora da seče okolinu. Kada objekat preseče okolinu, on raširi vazduh pred sobom i taj vazduh, povišenog pritiska u odnosu na okolinu klizi po ivicama objekta. Kako te ivice u našem slučaju nisu ni blizu dalekog od savršenstva, tako ti repovi povišenog pritiska ulaze u svaku šupljinu našeg oblika i stvaraju turbulencije i nesavršenosti. Te turbulencije su takođe uzrok otpora vazduha i negativno utiču na slobodan prolazak motora kroz sredinu, te samim time troše gorivo i smanjuju brzinu. A, da i umaraju vozača. Mera za opis aerodinamike je koeficijent aerodinamičnosti. Po sećanju, a ispravite me ako grešim, radi se jediničnom koeficijentu za idealnu aerodinamiku. Sećam se da su to opisivali kao koeficijent ravne ploče bez debljine koja prolazi kroz vazduh. Savršenstvo. Ukoliko bi računali onu pastu oblika izdužene suze kao sledećeg aerodinamčki sjajnog objekta dobili bi rešultat oko 0.5. To nam govori da postoji mnogo prostora za unapređivanje aerodinamičnosti motora i vozača jer bi na pomen izračunavanja aerodionamičnosti motora i motocikliste na njemu dobili rezultat veoma blizu nuli. Bedak ili šansa za boljitak? Uticaj aerodinamike na spabilnost samog motora je višestruka. Počenimo od toga da sam oblik motocikla od fara pa naniže, ne gledajući prednji točak izgleda kao pramac broda i da bi mogao da s epropne ukoliko bi ga vazduh dovoljno gurao ili bio loše odgurnut prilikom prolaska motora kroz vazduh. Vaš vizir na motoru ima ulogu spojlera, da pritisne motor na put. Jedan deo ga diže, drugi ga spušta, dva silovanja, veći otpor. Ipak, taj vizir gura vazduh preko glave (u najboljem slučaju) vozača i smanjuje otpor vazduha kao proizvod torza vozača, ali tad amora da bude visok... Sve povlači jedno za drugim i najbolja kombinacija je kompomis između svega. Radi stabilnosti, neophodno je pametno projektovati oblike objekta koji utiču na aerodinamičnost koja utiče na spabilnost koja utiče na potrošnju, brzinu i udobnost gde brzina utiče na aerodinamičnost a dizajn oblika na udobnost... I tako sve u krug.

    Imajte na umu neke od osnovnih postulata aerodinamike kod motora, a to je da na velikim brzinama, 90%  snage ode na borbu protiv otpora vazduha što pokazuje značaj dobrog položaja vozača. Uticaj tog položaja zavisi od konstrukcije motora i/ili oklopa. Zamislite vaš oblik gledajući iz ptičje perspektive, koliko ličite na „suzu“. Nikoliko  ;D. Zamislite uzurpaciju okolnog vazduha tvojim retrovizorima, odećom koja landara, koferima, nogostipima, stopalima... Klizanje vazduga po površini vašeg motora je mnogo lakše ako vam je motor poliran, a polirane površine su najčešće samo 20% ukupne površine. Hladnjak je tako projektovan da u njega udara vazduh, on je takođe izazivač otpora vazduha...

    Na kraju, ovo bi mogao da bude čisto uvod u neku ozbiljnu priču na ovu temu, no ja sam samo jedan običan motorista koji je ustao ranije nego što je trebao. Šta vi mislite o aerodinamici?

     

     

    najzli

  4. Čičak, još uvek važeći zakon o bezbednosti u saobraćaju ( Zakon je objavljen u "Službenom glasniku SRS", br. 53/82, 15/84, 5/86, 21/90 i 28/91.)

    opisuje situacoju o kojoj pričaš sažetu u sledećem:

     

    Član 99.

     

    Kandidat za vozača motocikla i kandidat za vozača traktora može se obučavati u upravljanju vozilom na putu i bez nadzora vozača-instruktora ako je prethodno položio ispit iz propisa o bezbednosti saobraćaja na putevima ili ako već ima vozačku dozvolu. Za vreme obuke kandidat mora pri sebi imati potvrdu o položenom ispitu iz propisa o bezbednosti saobraćaja na putevima, odnosno vozačku dozvolu.

     

    Motocikl odnosno traktor na kome se vrši obučavanje mora biti označen tablicama propisanim članom 155. Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima.

     

    Kandidat za vozača motocikla odnosno traktora ne sme se obučavati vozilom na putu dok ne bude u dovoljnoj meri osposobljen za sigurno upravljanje vozilom.

     

    Član 100.

     

    Za vreme upravljanja motornim vozilom i traktorom, kandidat za vozača mora kod sebe da ima lekarsko uverenje da je telesno i duševno sposoban za upravljanje motornim vozilom i traktorom i dužan je da ga pokaže na zahtev ovlašćenog lica.

     

    Isečak preuzet sa sajta advokatske komore.

     

    najzli

     

     

  5. Ja se slažem sa konstatacijom da je obuka jedan od krivaca ali ne i presudan faktor za veliki broj nesreća. Čitajući odgovore vidi da ste početnu priču o lošoj obuci ili nepostojanju iste prebacili na teret lošeg zakona i onda veliki broj pogibija povezali sa time. Mislim da ne postoji zakon koji je kriv za pogibije, već samo nepoštovanje tog zakona koje dovodi do tragičnih posledica. Kategorizacijom početnih kubikađa i snage u prvom periodu nakon položene A kategorije po novom zakonu će onemogućiti da neiskusni vozači sedaju na jake mašine, ali neće mnogo pospešiti poštovanje saobraćajnih zakona. Mislim da treba da odvojimo priču o zakonima sa pričom o obukama. Zakoni postoje, u krajnjoj liniji, a obuka ne.

     

    najzli

  6. Za one koji ne znaju, Andrejp je pre godinu dana žurio na koncert i poginuo. Motor nije udario u automobil pod kojim je Andrej završio. Verovatno je pokušao da se baci sa motora u stranu... Radite na preventivi, kada dođe do krizne situacije, ishod najčešće zavisi od toga koliko dobro ste se pripremili, a ne od toga kako reagujete.

     

    najzli

  7. Svako od nas bi trebao da upozna svoj motor tako što bi otišao na neko pusto mesto i vežbao kočenje. Nikada to ne radite sami, povedite prijatelje. Od nivoa uvežbanosti zavisi način reagovanja u kriznim situacijama. Trebalo bi da kočite naglo tri puta nedeljno, celog meseca. U jednom momentu ćete potpuno ovladati tehnikama kočenja jer će se i vaša podsvest upoznati sa performansama vaših kočnica. Ona će biti zadužena za kočenje u kriznim situacijama. Ukoliko je podsvest neuvežbana, ne brinite, tu je panika koja će blokirati prednji točak i vi ćete se slomiti onoliko koliko brzo budete išli. Kao što reče Aćim, "Generalni savet bi bio voziti pažljivo tako da do ovoga ne dođe ili dovoljno sporo da i ako dođe do problema, da udarac bude što blaži."

     

    najzli

  8. Ja sam sa 17 godina imao 6 godina staža na motoru i cepao PUCH od 49 kubika. Zato sada imam 30 godina. Toplo preporučujem da se držiš ljubavi prema motorima, a ne prema kubikaži ili izgledu. Položi PSP i drži se nečeg ispod 50 kuba. Danas je izbor mnogo veći nego pre 13 godina, jedino što su se pojavili termini poput Cool, Out i slično. Preporučujem neki lep Tomos novije generacije ili sličan motor sa brzinama. Odvešće te gde god poželiš, biće ekonomičan i dovoljno koristan za tvoje poimanje motociklizma. Sa 17 ti se čini da imaš ceo svet u rukama, ali će ti trebati i ostalih 63 da istražiš taj ceo svet. Pamet u glavu i polako.

     

    najzli

  9. Ajd i drugima da kažem na šta mi liči to tvoje čudo đto si pazario. Kao kada sina od one tetke kojoj pobegne Mad Max sa porodicom pre nego mu pobiju istu, ubace u spor Dire Straits - Money For Nothing u ulogu onog baje koji nosu frižide. Retardirano retard u Commodore 64 grafici koji ima torzo kao trudan nosorog u žednoj sezoni. Kao neki lep motor kojeg pogledaš u slomljenom ogledalu, sa auspusima koji su zaboravljeni  kada je dizajniran, a nabudženi kada je sklapan... Definitivno motor koji svojom pojavom privlači pažnju. To nije sprava koju niko neće primetiti, to je narandžasta mrlja koja će svakome da ostane u oku. Među nama, nisi ni ti neki lepotan, ali obzirom da si vozio R46, ovo mu dođe kao osveženje. Želim da ti svaki kilometar prođe sa osmehom....

     

    Bljutiful Bajk.

     

    najzli

×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja