Ne znam kako mislis kad kazes da je u BIH lakse dobiti vizu nego u Srbiji.Ja uglavnom uvijek imam vizu (mislim na sengensku)ali svaki put kad je zatrazim ponovo,sto hladnih znojeva me oblije!Ne zato sto sam sklon znojenju,vec sto mi mnogo tesko padne to ponizenje cekajuci u redovima ispred svjeeetskih ambasada!Ajd to i nekako,ali momenat dolaska pred salter,i pogledi sluzbenika sa druge strane...E to je tek pogibija!Moras se toliko ukurviti,da ga slucajno mrko ne pogledam,kako mu ne bi povrijedio njegovu bolesnu sujetu,a najradje bi mu j...ao mamu,onu odvratnu!A iz oci mu citam sta misli dok me gleda onako prepotentno iz stakla.
Mozda to i nije sve ovako kako ja dozivljavam,ali se ne mogu oteti utisku da sam u tom momentu tako bezvredan,jadan i zalostan,jer od takvog u normalnim okolnostima ni orah ne bi uzeo!
U Srbiji nisam predavao za vizu,i ne znam kakva je procedura,vjerovatno slicna,s tom razlikom sto je sluzbenik zasigurno neko kome moje generalije ama bas ni malo nece zasmetati!!!