-
Broj tema i poruka
371 -
Pridružio se
-
Posetio poslednji put
Tip Sadržaja
Profili
Forumi
Galerija slika
Kalendar
Articles
Sve što je postavio član: veve
-
uuu Bendzi...svaka cast Nego aj sledeci put zbog ovih sa slabijom konekcijom malo smanji slike ... daj bre malo vece, slobodno... bar u 800x po duzoj stranici...
-
I ja sam dao svoj glas.... Odlicne su fotografije
-
@Skyrunner Jeste... Ovcarsko Kablarska Klisura je u pitanju na prvih 4 fotorfafija...
-
@ farbach E super ti je predlog... samo sto bih ja stavio i naziv mesta iznad koordinata...
-
evo nekih meni posebno dragih sa raznihi putovanja:
-
Pa za pare koje je placen ima bogami i da crta i to kako!!!
-
G10 u akciji na Uscu PS. Ako nekom od doticnih smeta to sto mu se slika nasla u ovoj temi pustite mi pp i izbrisacu je... PPS. Neke sam fotkao ja, a neke Gremlin dok je isprobavao aparat.
-
Serbia - Morocco - Serbia May 2009.
veve je odgovorio članu Marokanac u Predlozi za izlete i putovanja
ma samo ti sredi zube, a za klopu ce mo lako... inace za 6 meseci je decembar pa onda opet nista od rostilja... ali zato slledece godine ( preko leta) dugujes 2 rostiljanja .... -
Serbia - Morocco - Serbia May 2009.
veve je odgovorio članu Marokanac u Predlozi za izlete i putovanja
Dobro nam dosli i drago mi je da ste lepo putovali... a sad... mi smo bese zimus pricali o nekoj klopi negde kod vas na selu ili vikendici... ne secam se tacno.... tako da se radujem tom trenutku.... -
nisam... zadrzao sam 40D i kupio G10
-
joj kad bi ste vi znali kako su slikane one fotke sa pocetka teme.... integrisani blic je usmeravao papir koji je selotepom bio zalepljen za plastiku fotoaparata, otvor blende.. kako kad ali sam se trudio da bude sto manji.... evo moje nove igracke na delu Makro sa Canon G10
-
Ako ne znate kuda da idete za vikend...
veve je odgovorio članu lalajko u Predlozi za izlete i putovanja
he, he... hvala Lalajko.... prava stvarje dosla na pravo mesto.... joj kakve ideje imam..... -
poskok sada ima dva rodjendana... kada se rodio, i kada je mene preziveo... baj d vej... hvala Gremline
-
@GhostMile Pa jesi tu u pravu.. samo sitne kosti i jako malo mesa na njima.. i sto je zmija starija to su kosti kruce i tvrdje.. ako je mlada onda se jako lepo zvacu... ali ipak, uvek je bilo u slast.. jer kad si u sumi nekoliko danai kad si mnogo gladan... sve sto se jede, i dodjes do njega pojedes ga sa velikim uzivanjem ... nije to bilo stvar ukusa, vec stanje svesti @Popsy Hvala, pice unapred prihvaceno!!!!
-
Popsy ti si osetio isto kada si video zmiju sto je zmija osetla kada je videla mene.... " O ne... Veve" :D
-
hvala vam @mare a Garmina sam kupio od drugara... neko mu je doneo iz inostranstva... cena mu je 350 E
-
Posto blage veze nemam gde se nalazim, a jos manje gde trebam da idem podesavam Gremlina da me vodi do Krusevca.. ali naravno... najlepsim putem..... Put je dugacak nekih 15 kilometara, ako se dobro secam.. jako je uzak i pogledi sa njega su predivni... nisam mogao da vozim brze od 160 km/h... jer da jesam propustio bih da napravim ove divne fotografije .... panorama Na putu mi se nasao i manastir "Nikolje" Manastir Nikolje, sa crkvom Sv. Nikole, nalazi se na levoj obali Zapadne Morave, pod Kablarom. Prvi put se pominje 1476. godine. Po predanju, manastir su podigli svetogorski kaluđeri koji su se povukli iz Svete Gore, ispred Katalone, u 14. veku. Priprata je živopisana 1635. godine, a naos 1697. godine.U manastiru je očuvan veći broj rukopisnih knjiga. Pored Morave se nalazi konak koji je sagradio Miloš Obrenović. Manastirska slava je Mladi Nikola. panorama pogled iz porte na Zapadnu Moravu: Idemo dalje do manastira Uspenje.... i stvarno je veliki uspon.... jako strm i uzan put... bilo je predivno iskustvo voziiti tuda.... Na uzvišenju iznad manastira Jovanje, nalazi se manastir Uspenje, koji je vidljiv sa svih strana klisure. U turskim izvorima pominje se 1536. godine. Kada je Vuk Karadžić posetio klisuru 1820. godine, zabeležio je tadašnje stanje ostatka kule na uzvišenju i predanje koje je vezano za ovaj objekat: „Više manastira na brijegu imaju zidine od nekakve kule, koju sad zovu Gradina i pripovjeda se, da je Jovanje nekada bilo lavra, iz koje se zapovjedalo i sudilo svima ostalim manastirima oko Kablara i Ovčara, a na ovoj kuli da im je bila opšta zvonara, pod zvonarom pisarnica (gde su knjige pisate), a pod pisarnicom tavanica“. Crkva manastira Uspenja ima veoma mali broj prozora uskog pravougaonog oblika, bez ikakvih ukrasa. Crkva nikada nije bila živopisana. Posto nista nisam doruckovao, ratluk i voda su mi stvarno puno znacili... bilo me je sramota pa sam pojeo samo 5-6 ratluka.. a mogao sam sve Ostaci stare pisarnice i tamnice. poglde iz porte manastira: Ajmo sada dalje.... Krusevac ceka.... Tunel dugacak pola kilometra... nedaj boze da ti stane motor u sred njega ... voda se sliva sa tavanice kao kisa da pada, put je na tim mestima izlokan i pun rupa... temperatura... brrrrrrrr..... i mrkli mrak... jako dugo.... kao da sam vozio kroz neku pecinu.... i posle Rudnika Morije ponovo Sume Lot Loriena vise sam nekako... Elfovski nastrojen.... Dan VI ;utorak 14. maj 2009... Vec rutinski stizem do Beograda.... i jedva cekam da vidim drustvno na Uscu... kad ja tamo, a saobracajac mi kaze da ne mogu dalje... ako hocu kod Radeta moram da ostavim motor ovde zbog neke strane delegacije.... pa dobro sta da se radi... kako je izgledalo to zbivanje Lepo sam ja govorio da cu se kretati medju najuticajnijim ljudima nase zemlje... i tako... bilo je tog dana jos puno toga interesantnog ali me vise mrzi da kuckam... aj pa uzdravlje i da ste mi zivi i zdravi
-
puno hvala vama....
-
Dan III ; subota 11. maj 2009... Casovi od ujutru do uvece... jako veselo, nema sta.... Ali bilo je tu i novih poznanstava: Dan IV ; nedelja 12. maj 2009... a ja radim Od ujutru u skoli... casovi, casovi...casovi...casovi.... i tako do 19h... hocu li danas za Krusevac.. Vlada i Katarina, Vlasnici skole me pozvase da prenocim kod njih i da putujem sutra ujutru odmoran.... Neznam jos uvek sta cu ali cu svakako otici do njih na veceru. Predomisljam se, cas hocu da spavam kod njih, cas ne... Pri samom dolasku mi dadose sobu i taman smo klopali kad meni padne napamet da ne spavam kod njih. Oni ustaju rano, obaveze oko decice... a ja sam premoren.. 3 dana nisam stao sa predavanjima i najmanje sto mi je potrebno jeste budjenje u 8:00 najkasnije do 8:15.. neka hvala.... Vlada okrene neke telefone i kaze mi da ima mesta u motelu "Dom" u Ovcarsko Kablarskoj Klisuri.... negde oko 21:30 polazimo,vlada se ponudio da me otprati do samog motela, sto mi je stvarno mnogo tada znacilo. Tek kada sam seo na motor shvatio sam koliko sam premoren... I nedaleko od Cacka...on je isto bio premoren: Ni malo mi nije bilo jednostavno da vozim... mrkli mrak, 70-80 Km/h, oborena svetla, krivine mnogo ostre i nagle, a mene od pozadi pritiska ludi vozac autobusa, sve bi bilo drugacije da nisam ovoliko umoran i iscrpljen da to vec odavno fizicki osecam... bas nezgodnih pola sata voznje i veliko olaksanje kada smo sisli sa glavnog puta i otisli malim krivudavim puticem koji se penje do motela "Dom" ... uzimam sobu, pozdravljam se sa Vladom i duboko mu se zahvaljujem na zrtvi koju je podneo zbog mene ... i konacno odlazim da spavam.... Nemam pojma zasto, ali i ako sam bio umoran, jako lose sam spavao. Budio sam se na svakih 2-3 sata... sta ima veze.. bar sam spavao.. negde oko 8 sam i ustao iz kreveta... Dan V ;ponedeljak 13. maj 2009... a ja uzivam Cek da vidimo gde smo spavali: Pa nije lose u odnosu na ono od pre neki dan ali pogled kroz prozor je odlican: Pogled na motel: i okolo motela... lepota ziva... i jedna panoramica sa viseceg mosta: Kad sam zavrsio upoznavanje sa okolinom pitam recepcionara sta ima interesantno za obici u okolini? "Isposnica Svetog Save.. u pecini iznad motela... nekih 30 minuta pesacenja" Hmmm.... nisam bio ni u jednoj isposnici Svetog Save, osim u onoj na Svetoj Gori u Kareji pre par godina i od pre par meseci kada smo obilazili manastir Studenicu mogao bih sada da obidjem i ovu.... a plus sto je predivan suncan dan... lepo je iskoristiti ga i prosetati malo sumom... Raskomotim se ja, i plako podjem... i to peske... ... sa desne strane puta stoji stap... oni koji planinare znaju koliko stap znaci u hodanju i penjanju... ruka tada upija jedan deo opterecenja i time smanjuje opterecenje nogu.... he super... uzmem ga ja.... Lagan stap, malo je kriv, to i nije toliko problem koliki je problem sto mu je kraj zaobljen i stalno proklizava... joj sto nije lepo naostren, ovako predstavlja vece opterecenje nego rasterecenje jer moram paziti kako ga postavljam na zemlju i kako prenosim tezinu na njega. A teren... auuuuu sve strmije i strmije... vec sam se dobro zamorio, a tek pesacim 5 minuta... sad se setih, pa ja nisam imao ni jedan ozbiljniji aerobni trening vec vise od 3 meseca.... sta ima veze idemo dalje...stap zeza, proklizava non stop.. i kada sam pomisio da ga se odreknem a ono.... ne mogu da verujem.. na drvetu stoji pravi pravcati stap za pesanje, bas onakav kakav sam zamiljao da mi treba... odlicno.... odlozim ovaj sa tehnickom greskom i prihvatim se ovog novog dara Aha, kao da ce to mnogo da mi olaksa.... put je vec odavno postao toliko strm da moram da stanem i odmorim posle desetak koraka. Vrucina polako uzima maha i obilno se znojim. Kada se spoje tezak napor, velika vrucina, cist kiseonik meni pocinje da se malo muti u glavi...vec cujem glas koji mi kaze da se vratim i da ne idem do isposnice... "Znam ja ko prica pa se nasmejem i nastvim dalje." ... ajde sto je strmo, ajde sto je vrucina, ajde sto sam ja na granicama snage ali sada kada putici pocinju da se ukrstaju jedan ide levo, jedan desno, jedan gore, jedan dole... raskrsnice na svakih 20-30 metara... " ajd ovde levo, ajd ovde desno".. nemam pojam ja gde idem.... a tamo cu i da stignem.... i stigao sam.... neka stencuga ispred mene... a vec sam odavno odlozio stap na zemlju i poceo da primenjujem pravilo aplinizma, osnovna tri oslonca pri penjanju... i tek sada shvatam da ja vise ne pesacim vec sam presao na freeclimbing sa fotoaparatom 40D+ buster oko vrata.... jes da mi nije prvi put ali pod ovim uslovima... kad sam vec stigao dovde, da ne bude zaludno... postavim ja sebi cilj... ima da pipnem onaj kamen gore, a kamen na vrhu strme stene... i tako pocinje pravi freeclimbing... da sam se omakao i pao verovatno bi me nasla sledeca tura hodocasnika.. 40D je i ovo preziveo... pipnuo ja kamen, od neuspeha napravio uspeh... i posao polako nazad.... u jednom trenutku meni se place.. steglo mi se srce... i ja u tom osecanju kazem Bogu... "Boze ja kao i obicno, posao ka tebi pa negde skrenuo, a ti me sad vrati na pravi put" ... Pustio ja tu par suza u tom osecanju koje mi dodje kao rasterecenje.... i u nekom polu svesnom stanju, od umora mozda ja posao na dole... posle desetak minuta ja vidim ovo: isao na dole a dosao gore.... "Hvala Boze" .... idem ja dalje... shvatio sam posle gde sam pogresio pri usponu i ni malo mi nije bilo logicno da bih dosao do vrha moram da idem na nize desno.... ali sada se nadjoh na pravom putu.... Evo kako izgleda ona strana suprotno od uspona: u pravcu moje glave ravna linija... strmina je jako velika.. Ja sad shvatam koliko sam zedan... odavno se znojim, vrucina mi je... a nemam vode kod sebe... kakva pocetnicka greska... valjda ima neki izvor u blizini..... i konacno izvor :D auuuuu presusio... sta ima veze.. ajmo dalje.... vidim ja kroz sumu i stene..... zica i kapija: Ja da otvorim kaiju, nece.. na levo, jok, na desno, jok.... ok onda preko kapije.. to radi uvek i na tom mestu predivna Crkvica.... Zakljucana.. gledam ja gde ima vode, nema nigde.... odem ja bar u hlad neki iza crkvice da ne isparavam bar i da se manje znojim, usta su mi vec odavno suva i osecam blage posledice dehidracije.... Mislim se ja da sednem negde i odmorim malo... Imam kamen imam klupicu.... da sednem na kamen, tako bi i Sv. Sava pomislim se... ali dodje druga misao koja kaze... pa da je Sv. Sava imao klupicu i on bi seo na nju, a ne na kamen.... i ja sednem na klupicu. I kad sam seo na klupicu tamo gde sam hteo da sednem na kamen ja vidim poskoka. Poskok (Vipera Ammodytes) je ujedno najveća, najotrovnija i najopasnija evropska otrovnica. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Boja tela varira u zavisnosti od prebivališta i ide od svetlosive do crvenkastosmeđe. Vijugava leđna šara je kontinuirana i jasno izražena. Ženke narastu oko 60 cm, a mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Na leđima se nalazi karakteristična "cik - cak" linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove. Nisam se uplasio jer sam odrastao u sumi sa zmijama, i posto sam neko vreme radio kao instruktor prezivljavanja i ishrane u prirodi, uglavnom bi se susret izmedju mene i poskoka zavrsavao tako sto bi on bio ispecen na raznjicu i u slast pojeden... ali to vreme je ostalo daleko iza mene.. odavno vise ne povredjujem zivotinje... cak godinama vise ni komarce ne ubijam vec ih samo oteram... tako da sam sada ulovio ovog poskoka samo fotoaparatom.... Posto imam samo kit objektiv na aparatu morao sam malo vise da mu pridjem da bih napravio jednu blizu fotografiju...tada se on uznemirio i poceo da sikce.... to je kod poskoka sasvim normalno kada su uznemireni, mada poskok nije agresivna zmija i napada samo ako je jako isprovociran. Tada sam ja malo siktao njemu, rekao mu da mu necu nista, samo da ga slikam.. i on se umirio... nije vise siktao samo je stajao tako dok nisam napravio nekoliko fotografija.... onda sam mu se zahvalio na fotografijama, jos par puta pogledao oko sebe da upijem sto je vise moguce lepote u svoju dusu. Preskocio ogradu i nastavio ka motelu... Stapove sam ostavio ponovo na istim mestima gde sam svaki nasao I konacno: VODE... vode...vode.... to su bile moje reci kada sam dosao do recepcionara I nema vece radosti od obice vode... naravno u pravom trenutku.... u Beogradu, pijem vodu jednom u 10 dana.. uglavnom koka kole, pepsi, fante... sta cu... "Kad si u Rimu, budi Rimljanin" E pa dobro.... Doslo je vreme da se i pozdravim sa ovim prijatnim okruzenjem i potrazim neko drugo prijatno okruzenje....
-
Jos pre par meseci kontaktirali su me iz jedne skole u Cacku i pitali da li mogu da izdvojim par dana i odrzim jedan ubrzani "vikend" kurs 3ds Maxa u njihovoj skoli. A ja kao ne volim da putujem pa necu.. he he... pa naravno da moze.... Vec u pola razgovora ja pravim neku interesantnu marsutu i planiram sta cu sve obici do tamo i od tamo.. Kada su rekli da su mi obezbedili smestaj u najluksuznijem hotelu... to je samo stavilo jagodu na slag... posao prihvacen... * Samo da naglasim na pocetku... tamo gde procitate da pise panorama.. ispod tog natpisa i stoji panorama koja je po duzini veca i ne uklapa se u standardne razmere stranice.. tako da mozete da je snimite na komp pa je otvorite da je vidite celu.... Ajmo sada dalje: 1.Maksimalno izbegavam voznju po magistralnim ili auto putevima. 2.Trudim se da sto cesce idem komplikovanijim, tezim i okolnim putem od tacke A do tacke B jer ti putevi uvek nude mnogo zanimljivih trenutaka i vreme provedeno na njima nekako je nabijenije zivotom.... a meni je posle srce na mestu... bar narednih 3 dana 1+2 =3 3 = odlucujem da cu ici preko Krusevca gde cu se uvece proveseliti sa dobrim prijateljima, a sutra ujutru u 8h vec poci za Cacak jer su casovi zakazani za 11h Vece pre nego sto sam trebao da podjem lepo spakujem sve sto je trebalo spakovati... Lap Top koji cu povezati sa video bimom je tu... garderoba, fotoaparat... i jos kojih par sitnica...Mislim se ja..trebao sam da kupim one Givi bisage koje sam video u prodavnici kod Crvenkapice...ali mnogo mi je bilo 15.000 da dam za njih... imam tank torbu i platnenu Givi torbu kao Top Case...Malo je mesta ali zgusnuce se nekako. Odlicno sve je spremno. Mobilni lepo navijem da me probudi u 6 ujutru iz dva razloga. Pocele su vrucine koje zelim da izbegnem a i smaraju me guzve, probijanje i provlacenje do 1000 Ruza Dan I ; cetvrtak 9. maj 2009... 6h.. mobilni svira neku melodiju koja me budi iz sna. U srcu se vec radujem putu i vec dozivljavam kako mi vetra mrzi kosu ispod kazige. Vidim kako sedim u kafani posle Avale i na osuncanoj terasi jedem ukusnu Jagnjecu Corbu. Kako pijem kafu u Kaficu u Kragujevcu.. Kako sedim ispred neke prodavnice u nekoj nedodjiji i uz hladni gazirani sok posmatram Psenicna polja koja se talasaju na blagom vetru.. ma milina... Pakujem polako stvari na Afriku.. sve je gotovo jos kacigu da uzmem i mogu da podjem... kaciga... hmmmm ... nije tammo gde je obicno drzim.. kaciga.... KACIGAAAAA!!!!!! ledeni znoj me je oblijo kada sam shvatio da sam dva dana pre pokrivajuci Afriku ciradom okacio NOVU VEMAR KACIGU (predivnu belu sa crnim tribalima i dve crvene tacke oivicene predivnim crnim senkama... ) na drvo pored motora. Kacigu sam tu okacio, otisao do prodavnice preko puta... i u skladu sa gluposcu koju sam sklon da ispoljim, pri povratku totalno zaboravio na kacigu.. verovatno omadjijan Pepsijem i kanticom Eurokrema koje sam kupio.... A sada potez ocajnika. Izlazim na prozor u nadi da kacigu niko nije video 2 dana u sred prometne ulice okacenu na drvo u visini ociju.... he, he.. pa naravno da je nema... sta si ocekivao idiote... kaze mi glas u glavi.... "Nisam ocekivao nista, samo sam se nadao. odgovorih mu ja.... E sada ovo dosta menja planove... i ako sam ustao u 6 cekao sam ispred Crvenakpice po najacem suncu do pola 10 da neko ko je zaduzen za radnju dodje i otkljuca vrata prodavnice i omoguci mi zamenu novcanica za jedan od stitnika za glavu koji sam vec na prvi pogled zavoleo gledajuci kroz izlog. Da skratim pricu.... Kupio sam i one bisage i kacigu i rukavice za leto i "pederusu" i to je to.... sad bar imam ono sto mi je potrebno.... Prepakovao stvari i posao za Krusevac... Krusevac preko Avale, Mladenovca, Kragujevca mi je vec postao ustaljena putanja... zadnjh par meseci sam ga vozio bar 5 puta, a poslednji put sam ga presao vezanih ociju ... naravno stao sam da pojedem onu Jagnjecu corbu u Kafanici posle Avale..... evo i par fotografija sa puta do Krusevca... Onda jedno prelepo vece sa prijateljima iz Krusevca... sve sami likovi.... Jedan je sada dosao sa 6to mesecnog krstarenja po svetu (Brodom), jedan je vrhunski majstor borilackih vestina koji ima dosta svojih skola Sisteme i Wing Chuna po raznim gradovima u Srbiji, Jedan vrhunski extremni sportista i jedan...hmmmm vlasnik restorana ( ne bih vise o njemu) he he..... a kad se skupe ludaci na gomili to izgleda ovako: E dobro... Na spavanje na vreme... sutra me ceka naporan dan... Voznja do Cacka (100Km), pa onda 10 casova 3ds Maxa ... plan je bio da podjem iz Krusevca u 9, sat ipo vremena voznje do Cacka i pola sata priprema za cas. Dan II ; petak 10. maj 2009... Probudio sam se oko pola osam.... kada sam se vec probudio onda bih mogao i da podjem.... posto mi je motor bio parkiran u dvoristu nisam skidao torbe sa njega tako da nisam imao potrebe da pakujem nista. Samo sam seo na Afriku, upalio je i posao.... Pogledam na sat 8:05. Odlicno, moci cu da kuliram lagano, mozda i napravim neku lepu fotografiju uz put... posle jedno pola sata voznje negde kod Trstenika valjda... zaustavljaju me saobracajci... rutinska kontrola.. -"Dobar Dan" - "Dobar dan" -"Dokumenta molim" - "Nema Problema, samo da ih nadjem" ... jedan dzep, rugi dzep, tank torba.... - "Izvinite, al mogu ja da nemam dokementa i da vozim dalje, kao da se nista nije desilo" -"Pa nemas bas nista?" -"Nemam, zaboravio sam." Bio je neki fin saobracajac, samo je proverio na "tilu-lilu" po mom imenu da li je registrovan motor i pustio me dalje. Ali meni je i licna karta koja mi je potrebna za hotel sa tim dokumentima. Okrecem se i pravac Krusevac. Dolazim posle pola sata do kuce gde saznajem da su dokumenta bila sa mnom svo vreme... u dzepu od jakne gde ih drzim preko zime.... joj, sve vise i vise sebi licim na idiota I klase .... ok... opet na Afriku... sad nema zezanja.... gas.... posto nikada do sada nisam vozio do Cacka a navodio sam se Garminom.... zamislih se u jednom trenutku i umesto da skrenem desno, ja nastavih pravo.... i tako.... stigao sam u skolu 10 minuta pre pocetka nastave.... A i razlog mog odlaska: I tako sam ja tri dana drzao po 10 casova.. petak, subota i nedelja... Hotel u kome sam spavao i klopao je stvarno fenomenalan i samo reci pohvale za isti.. valjda se zove "HB" kao "Hotel Beograd" valjda, u strogom centru Cacka.... ono sto je ostalo od vecere: Malo ja: Soba je bila mala ali jako lepo sredjena i u nedostatku sirokougaonog objektiva dve jadne slike umesto jedne dobre
-
Profajlere... izvini sto malo kasnim sa odgovorom... kupio jos pre 5-6 godina.... ostalima hvala na pohvalama
-
kupio i ja pre par dana G10.. u planu mi je da takodje kupim podvodno kuciste i propratne objektive... (Sirokougaon i teleobjektiv i naravno neki polarizacioni filter) pa Zube aj mi molim te daj neki savet gde sta i kako.... 10X
-
sad se setih ove temu pa ne izdrzah da se javim.... Trenutno imam samo 40D i kit objektiv ...... ali sam kupio Canon G10..... koji sada preuzima ulogu glavnog slikaca i pravitelja fotografija....
-
istina je... u cetvrtak idem da drzim neke casove u Cacku.. vlasnica skole u kojoj drzim casove je u nekom srodstvu sa tim deckom koji je poginuo ali na zalost neznam nista vise o tome...
-
hvala Gremline Mikko... ima na Jastrepcu jedna lepa staza, "Kruzni put" se zove i ide oko celog grotla bivseg vulkana... do sada sam je vozio samo biciklom tako da ce mi biti stvarno zadovoljstvo da tuda prodjem Afrikom... sledeci put kad budem isao na Jastrebac mislim da cu da je izvezem celu.... pa cu preneti utiske...