Jump to content

Moto Zajednica

ŠKOLA FOTOGRAFIJE

Recommended Posts

  • hoochie coochie man, 1239 postova
  • Lokacija: BG/ZG
  • Motocikl: Harley Davidson Road King Classic '07 & Honda CB750K '81

Ponovio sam se danas.. otisao u radnji i ispisao cekove za nov Canon 600D sa kit objektivom 18-55. Dobih uz njega rezervnu bateriju, UV filter, foliju za LCD, sandisk sdhc 16gb 30mbs class 10 i torbicu tipa 'revolver', staje aparat sa kit objektivom. Sve to za 480e

 

Mislim da sam dobro prosao. Ovo mi je prvi dslr, do sad sam fotkao i trudio se da naucim dosta toga sa obicnim, prastarim 'idiotom' Canon PowerShot A520 koji je otisao u penziju.

 

Hteo sam da kupim solidno telo, pa da posle stedim za objektive (otom potom).

 

Eto, ne znam da li sam se javio u prikladnoj temi, ali htedoh da najavim da cemo se druziti i u ovom delu foruma :):takoje:

  • Podržavam 2

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Enduro maniac, 1751 postova
  • Lokacija: Beograd/Krupanj
  • Motocikl: Yamaha XT 600 E 3TB

FOTOGRAF NIJE SLIKAR

 

Kompozicija je reč koju mnogi fotografi upotrebljavaju vrlo obazrivo, iz razloga straha, predrasuda ili neznanja. Oni koji se plaše, smatraju da je tema razgovora suviše problematična i zamršena za ma kakvu vrstu diskusije; oni koji se klone ovog izraza zbog predrasuda, dovode to u vezu sa jalovim piktorijalizmom staromodne salonske fotografije, a oni koji su ostali neznalice u fotografiji, pravdaju to zbog mističnih, zbrkanih diskusija koje suviše često zamute svaki razgovor o ovome predmetu. Ali

kompozicija — »stvaranje celine«, da upotrebimo definiciju Thorndika Barnharta — je osnovni problem za svakoga fotografa koji želi da postigne više od običnog »škljocanja«.

 

Možda je »uređivanje« (organizacija) ili »pripremanje« bolja reč. Kompozicija bi, dakle, značila uređivanje (organizovanje) likovnih elemenata — forme, linija, svetlih i osenčenih partija — u ujednačenu, skladnu celinu.

 

Život je bezgranično raznolik, haotičan i promenljiv. Zadatak kreativnog fotografa je da odvoji fragmente ovoga haosa i da ga tako »uredi« u tražilo svoga aparata da slika ispadne jasna i povezana. Gramatika kompozicije, tj. oni grafički elementi koji stvaraju kompoziciju i zakone koji je prate, jeste ista za fotografiju kao i za slikarstvo ili bilo koju drugu likovnu umetnost. Ali metodi postizanja kompozicije nisu isti za sve likovne forme i ovo unosi dosta konfuzije i protivrečnosti. I slikarstvo i fotografija koriste ravnu površinu i oboje su ograničeni oštrim, utvrđenim granicama pravougaonika ili kvadrata. Razlika između fotografa i slikara je u prilaženju pravljenja slika.

 

 

Slikar stvara direktno i ima apsolutnu kontrolu nad elementima kompozicije. On stoji ispred parčeta čistog platna i koristi potpuno slobodu da stvori što želi. Ako je čak slikar apstraktan ili subjektivan, on može

eksperimentisati i sa oblicima, bojama i strukturom koji nisu ni u kakvom stvarnom odnosu sa realnim objektima.

 

Fotograf, međutim, mora da radi indirektno da bi stvorio efektnu kompoziciju. U poređenju sa slikarom, fotograf je mnogo više i čvršće vezan sa realnošću. On može da registruje samo ono što stvarno živi

pred objektivom njegove kamere. Da li ovo znači da je fotografija mehanički proces registrovanja bez kontrole fotografa? Svakako da ne, jer ovaj argumenat, koji se javio još pre 120 godina, čim su Daguerre i Niepce fiksirali svoje prve fotografije, prilično je brzo srušen, zahvaljujući nekim fotografijama u toku ovih istih 120 godina.

 

Fotografi stvaraju kompozaciju najvećim delom indirektnim metodama. Samo studio-fotograf radi sa uvežbanim modelima ili mrtvim predmetima, te tako ima direktnu kontrolu kao slikar. Događaj može da se režira, stolica može da se pomeri a rolpapir da uguši nepogodnu pozadinu, ali ovo su ipak

ograničene metode. A što se tiče fotoreportera, on smatra na-ročitim uspehom ako događaj prikaže onako kako se desio. Pa koje su onda indirektne metode kontrole koje ostaju fotografu?

Mogle bi čitavu knjigu da napune, ali ove dve su najosnovnije: kontrola prostora i kontrola vremena.

 

Kontrola prostora znači izbor daljine snimanja — opšti plan, srednji plan, krupni plan ili detalj — i određivanje ugla snimanja. Svaki onaj koji napravi korak dva udesno ili ulevo da bi se oslobodio neželjene pozadine, vrši kreativnu kontrolu u toku samog slikanja. Fotograf se kreće u prostoru oko

svoga objekta i time menja kompoziciju. Ako ima dobre oči, on će naći daljinu i tačku snimanja koje će najbolje izvršiti uređivanje njegove slike. On može i povećati svoju kontrolu izborom objektiva različitih žižnih daljina, od ekstremno širokih do super-teleobjektiva.

 

Kontrola vremena je možda jasnije objašnjena Henri Cartier-Bressonovom koncepcijom »odlučujućeg momenta«. U toku događaja — većina situacija sa kojima se suočava fotograf su u stanju kretanja - trenutak koji se izabere za ekspoziciju je najznačajniji. Jedan delić sekunde kasnije ili ranije i slika (tj. veran trenutak događaja) je ispuštena. Fotograf treba da ima oštar vid i brz refleks da bi uhvatio »leteći trenutak« kada se elementi njegove slike spajaju u dobro organizovanu celinu.

 

Ove dve osnovne metode kompozicije slike ne znače sve metode koje stoje na raspoloženju fotografima. Postoji još osvetljenje, izbor žižne daljine (tj. izbor oštrine ili neoštrine), hemiska kontrola nad tonalitetom i kontrastnošću — i plus svega rad u mračnoj komori: kontrola kopiranja, razvijanja i povećavanja. Svi ovi metodi čine fotografiju više kreativnim sredstvom izražavanja, nego razni mehanički pronalasci za golo registrovanje realnosti.

 

Ipak, fotograf, više nego slikar, u milosti je slučaja. On treba još da razvije intuiciju za dobru kompoziciju i munjevitu reakciju zato što se često dobra fotografija pojavi neočekivano i nestane skoro uvek pre nego što on — ili zatvarač — okine. Nije potrebno nikakvo podudaranje između broja

načinjenih ekspozicija i broja postignutih dobrih slika, ali jedan snimak je retko dovoljan. Ako slikar napravi grešku on može da je popravi i ponovo da pokuša. Ako fotograf pogreši, on ne može da popravi grešku sem da napravi novi snimak.

 

Svaka umetnička ekspresija ima svoja ograničenja. U poređenju sa slikarom, fotograf radi pod težim ograničenjima koja usto više zahtevaju. Ali u okviru ograničenja svoje forme on još može da koristi

ogromnu slobodu stvaranja. Grešaka će biti utoliko manje ukoliko više savladate različite fotografske kontrole koji zapravo komanduju elementima kompozicije.

 

 

ZADATAK KOMPOZICIJE

 

Dobra kompozicija, kao vrlina, je nešto s čim se praktično svaki može pohvaliti. I dok većina fotografa barem veruje da dobro komponuje svoje slike, malo njih zna zašto je kompozicija tako važna. Odgovor

na pitanje »Zašto se mučimo sa kompozicijom«? je stvarno vrlo jednostavan. Dobro komponovana slika je jasnija, efektnija i prijatnija nego ona koja je rđavo komponovana.

 

Fotograf izražava sebe ne samo izborom onoga što slika, već isto tako i načinom koji je izabran da gleda na objekat. Posao i briga svakog fotografa nije samo sadržaj slike već i kompozicija forme u kojoj je sadržaj izražen. I dok je dobra kompozicija značajna za svaku fotografiju, njen odnos prema objektu može da se menja. U većini fotografija zadatak kompozicije je da podupre i razjasni sadržaj slike.

 

Međutim postoje i fotografije koje su apstraktne. U ovim fotografijama objekat je izabran pre svega za grafički efekat i u tome smislu kompozicija je slika. Kompozicija svake slike ima više zadataka. Najosnovniji zadatak je da koncentriše pažnju na centar interesa slike. Kompozicija koja vodi pogled posmatrača na deo slike koji nije u odnosu sa idejom koju je fotograf hteo da izrazi, izgleda rđavije nego da je zaboravljena. Posmatrač ne bi trebalo da ima neugodan osećaj radoznalosti o tome šta se dešava »iza« slike. Držanje pažnje posmatrača je značajna funkcija fotografske kompozicije.

 

Najsloženiji i najprefinjeniji zadatak kompozicije je da podrži emocionalnu visinu fotografovih osećanja o objektu slike. Mišljenje da različiti tipovi linearne kompozicije mogu imati različito emocionalno dejstvo —

iako se to često događa — postaje vrlo problematično i nejasno. Ipak, poznato je da horizontalna linija najbolje daje utisak mirovanja; vertikalna linija izražava dostojanstvenost i ozbiljnost; dijagonalna linija je najdinamičnija; cik-cak linija je najaktivnija a kriva je najgracioznija. Pri svemu tome ne sme se nikada zaboraviti da se dinamična kompozicija primenjuje samo na dinamične motive.

 

NE M0ŽETE RUŠITI ZAKONE AKO IH NE POZNAJETE

 

Često se govori da nema utvrđenih zakona kompozicije i da mnoge fotografije ne poštuju ni osnovne zakone kompozicije. Međutim, zaboravlja se kada se zakoni ruše, da onda mora postojati stvarni razlog, vizuelan ili psihološki, da se to čini.

 

Evo nekoliko osnovnih zakona kompozicije kojih se, manje-više, svi drže:

 

Izbegavajte tonsko mešanje. Jedna od najobičnijih grešaka u kompoziciji je zaboravljanje da se isti tonovi mogu pomešati.

 

Dajte samo jedan centar interesa. Ako ima više od jednog važnijeg objekta, odn. više centara interesa, slika će zbuniti posmartača.

 

Uključivanje prednjeg plana pomaže da se stvori iluzija dubine. Mnoge neplastične i neinteresantne slike mogu se lako spasiti ubacivanjem prednjeg plana.

 

Ne delite sliku na dva jednaka dela. Ovaj savet sadrži istinu da ni vertikale ni horizontale ne treba tačno da dele sliku. Rezultat će biti suviše statična, simetrična kompozicija.

 

Centar slike ne sme biti i centar interesa. Centar interesa je najznačajnija tačka na slici, — to je mesto na koje oči odmah idu. Efekat će se znatno smanjiti ako centar interesa bude i centar slike.

 

Pokret neka ima prostora ispred sebe, a ne da beži iz slike. Akcija ili pokret ma koje vrste vodi oči u pravcu kretanja. Ako akcija beži iz slike više nego što ulazi, kompozicija je oslabljena. Ovo isto važi i za portret.

 

 

JEDNOSTAVNOST JE KLJUČ ZA KOMPOZICIJU

 

Čista ili neutralna pozadina pomaže da se objekat lepše istakne. Ekspozicija i osvetljenje takođe pomažu da se reducira konfuznost i prenatrpanost. Ako vam nisu potrebni detalji u senci, tj. mogu nepotrebno da privlače pažnju, onda ćete kraće eksponirati i dobićete crnu senku. — Snimanje sa male

daljine je najefektniji i najlakši način da se isključe nepotrebni detalji i da se istakne ono što je najvažnije na slici. Oštrinom odn. neoštrinom slika se takođe pojednostavljuje. Osim toga već kada gledate motiv izbacite

sve što je nepotrebno. Fotografsko gledanje je neprekidan rat protiv nebitnog i beznačajnog

 

 

IZREZ IZ NEGATIVA STVORIĆE BOLJU SLIKU

 

Postoje dva osnovna tipa pravljenja izreza iz negativa. Prvi i najobičniji je korektivni izrez: to je izbacivanje elemenata koji ruše ekspoziciju i koje ne možete da isključite iz slike kada snimate. Korektivan izrez je i sređivanje manjih »nereda«, kao izbacivanje kosih ili ispravljanje horizontalnih

linija.

Drugi tip pravljenja izreza se vrši u kreativne svrhe. Jasno je da nećete uvek želeti da budete ograničeni onakvim slikama kakve su snimljene. Neke slike prirodno traže vertikalan format, a neke bolje izgledaju u horizontalnom formatu.

Treba ipak podvući da je pravljenje izreza iz negativa stvar ukusa i znanja fotografa.

 

 

Teks preuzet sa DizajnZone, od clana Žane (a ona tekst izvukla iz nekih starih foto časopisa). 0takoje.gif

 

 

  • Podržavam 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 752 postova
  • Lokacija: sokobajna
  • Motocikl: nekad

Pravo kaže picasoo :takoje:

 

i ja sam se jednom tako zahebo i pazario 550D sa kitom, ali beše 840e ... 480 ipak boli mnogo manje :aha:

 

u zdravlju se družili :takoje:

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 387 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: XTZ 750

Uzevsi u obzir da si pisao cekove i kupovao novo kupovina je sasvim dobra.

Za pocetak ti nije potrebno nista vise od tog 18-55 a kako budes ulazio u pricu tako ce i apetiti rasti :)

Ono sto je dobra stvar kod Canon dslr-a je registraciona distanca i to sto mozes da koristis manuelne, m42 objektive, uz neki jeftin adapter...

Onda za par desetina evra mozes uzeti i neko vrlo lepo manuelno staklo da se igras.. recimo za 20-30e moze da se kupi neka sasvim pristojna 135ica za portrete...

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • chef, 1843 postova
  • Lokacija: na proplanku

Digitalni fotoaparat

Справа која од сваког идиота са 500 евра може да направи уметника.

Упутство:

1.Canon D40

2.Подешавање: Ауто

3.Нанишани бабу у дворишту или циганче на улици или одраз са наочара за сунце

4.Шкљоц

5.Аплоуд

6.Коментари:

-Брате, покидао си га! Скидам капу!

-Нисам знао да си талентован бе?!

-Робијо царе, па ти си уметник!!!

 

 

kopipasterizacija s neta ....

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • chef, 1843 postova
  • Lokacija: na proplanku

iso - osetljivost na svetlo

 

o ovom parametru ima najmanje da se priča. u uslovima loše osvetljenosti (zatvoreni prostori ili noć) premalo je svetla na raspolaganju pa se fotografiše ili povećanjem iso vrednosti ili povećanjem expozicije. ako se iso vrednost poveća preko 800 na fotkama se pojavljuje šum/noise (prljavština). neki aparati imaju senzore koji su tolerantniji prema ovoj prljavštini pa su fotke kod njih "čiste" i na iso vrednostima od 3200 npr. takvi aparati koštaju preko 2000e (bez objektiva).

 

fotografija je najčistija na najnižoj iso vrednosti.

 

kada se fotografiše npr. baletska predstava u pozorištu ili se fotografiše koncert, zbog brzine pokreta nije moguće koristiti dugačke expozicije pa je onda neophodno povećati iso vrednost. da bi u mraku koristio expoziciju 1/320 iso vrednost mora biti preko 1600.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Elbow dragger, 2405 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: CBR 1KRR Luna Nera / BMW S1KRR Lexa

evo nešto za vrednog čarlija

 

http://www.slrlounge.com/shot-dreamers-shooting-stars

tek sad videh ovaj post.

hvala :)

morachu malo u pohode za vedrim zvezdanim nebom :takoje:

 

ps i ovo ispod je korisno za pochetnike, da se razumeju neke osnove.

  • Podržavam 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • chef, 1843 postova
  • Lokacija: na proplanku

razlika između aparata na kojima se može podešavati otvor blende i onih na kojima se to ne može je kao razlika između automatika i manuelnog menjača. uvek je bolji aparat na kome imaš mogućnost da utičeš na krajnji izgled fotografije promenom otvora blende.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Zainteresovan, 655 postova
  • Lokacija: Srbija

Imam ja zakacicu na neki host sajt do kraja dana pa ti saljem linkove da skines! Da li smem to ovde da okacim (valjda nije piraterija)?

Ako mogu i ja da dobijem tu verziju na srpskom znacilo bi mi puno :-)

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

Pridruži nam se!

Možeš sada da napišeš svoj odgovor, a kasnije da se registruješ. Ako imaš nalog, uloguj se i napiši svoj odgovor.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.



  • Aktivni korisnici   0 članova

    • Nema ulogovanih članova koji gledaju ovu stranu.


×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja