Jump to content

Moto Zajednica

Sta je Hromiranje

Recommended Posts

  • Drug član, 1140 postova
  • Lokacija: Chicago, IL USA
  • Motocikl: 2007 Triumph Daytona 675

Posto su ucestale rasprave o Hromiranju evo jedan mali prevod od pre par godina.

 

Sta je Hrom?

 

Hrom je sleng za Hromium (Chromium) jedan od 91 prirodnih hemijskih elemenata.  Hrom je metal. U prirodnom stanju Hrom je zbog svojih karakteristika neupotrebljiv.  Najcesa upotreba hroma je “hromiranje” sto je u stvari tanak sloj Hroma (pohromiranje, slicno pozlati) uglavnom na osnovi koja je od celika ali s vremena na vreme kao osnova koristi se i Aluminijum, Mesing, Bakar, Plastika i Nerdjajuci celik.

 

Veoma cesto ljudi opisuju tj nazivaju bilo koji sljasteci material hromom, koji u stvari nema veze sa ovim materijalom.  Na primer: dobro ispolirani sljasteci aluminijumski delovi motorcikla, ispolirani tockovi, niklovani resetke u sporetu su u principu stvari koje ljudi s greskom nazivaju hromiranim delovima. (Nije sve sto sija zlato, pri prev.)

 

U stvarnosti jako je tesko odrediti koji je deo hromiran, osim u situacijama kada su delovi jedan pored drugog.  U tom slucaju je vrlo lako odrediti koji je deo hromiran jer je zavrsni izgled mnogo bolji/lepsi kod hromiranog dela

 

Hromiranje je mnogo reflektivnije, svetlije, takodje vise je plavicasto tj nije tamnije, sivoliko ili zuckasto.  Hromiranje je takodje vise kao ogledalo, obljesci su manje distorcirani nego kod drugi slicnih finisa, u hromu se jako dobro ogleda.

 

Koje su razlike izmedju razliciti nacina hromiranja:

"Chrome Plating", "Chrome Electroplating", "Chrome Dipping", "Chroming", etc.?

 

Nikakve razlike nepostoji jer se hromirnaje uvek vrsi elektrolizom.

 

Da li je onda svako hromiranje isto?

 

Nije. 

Postoje dva osnovna nacina hromiranja: 

1. Inzinjersko hromiranje (Industrijsko) (Hard Chrome Plating) i

2. Dekorativno hromiranje poznatije kao Nikl-hromiranje.

 

Inzinjersko (Industrijsko) hromiranje ili Hard Chrome Plating

 

Vecina ljudi nije upoznata sa industrijskim hromiranjem.  Ovim hromiranjem nanosi se “deblji” sloj hroma zbog bolje upotrebne otpornosti, lubrikacije, trenja, uljne otpornosti itd. Neki od primera industrijskog hromiranja su klipnjace u hidraulijskim cilindrima, lezajevi, karike, puscane/pistoljske cevi, navoji i povrsine otporne na budj. Ovaj vid hromiranja nije u stvari “jaci” od obicnog hromiranja ali je zato sloj hroma dosta deblji I samim tim se tvrdoca moze ispitati i izmeriti.  Kod “obicnog” hromiranja nemoguxce je izmerti tvrdocu hroma jer je sloj jako tanak i tokom testa ispuca kao ljuska jajeta.

 

Industrijsko hromiranje se skoro uvek vrsi na celicnim delovima ili delovima napravljenim od ocvrsnutog celika.  Inzinjerijsko hromiranje  je metalnog izgleda ali nije reflektujuce i nije za dekorativnu upotrebu.  Ovaj process nije pozeljan ukoliko zelite da hromirate tockove ili branike ili ako zelite da zavrsna obrada bude sljasteca. 

 

Postoje i varijacije inzinjerskog hromiranja gde je sloj hroma porozan da bi mogao zadrzavati ulje i ostale podmazivace.

 

Vecina radionica koje se bave ovim hromiranje se ne bave dekorativnim hromiranjem jer je njihova orijentacija industrijska primena hroma. 

 

 

Dekorativno Hromiranje (Decorative Chrome Plating)

 

Dekorativno hromiranje se zesto zove i nikl hromirane jer zahteva da se prvo nikl elektrolizom nanese na noseci materijal pa se tek onda hrom takodje elektolizom nanosi na nikl.  Ponekad se i bakar nanosi na osnovu pre nikla. Niklovanjem se postize jednolikost i korozivna otpornost i reflektivnosti materijala.  Hromiranje se vrsi jako tankim slojem merljivo u milionitim delovima incha.  Za razliku od Inzinjerijskog (Industrijskog) hromiranja gde je sloj hroma u hiljaditim delovima incha.

 

Kada gledate u hromiranu povrsinu kao sto je branik ili tocak ono sto vidite je u stvari efekat niklovanja.  Hrom daje onaj poznati plavicasti odsjaj, zasticuje nikl od gubitka sjaja, minimizuje ostecenja i koroziju nikla. Bez niklovanja nemoguce je ostvariti refletivnu dekorativnu zavrsnicu.

 

 

”Troduplo Hromiranje” , ”Cetvorostruko Hromiranje", "Dvostruko NiklHromiranje"

 

Kao sto je vec navedeno, dekorativno hromiranje zahteva minimum od dva sloja: jedan sloj Nikla i jedan sloj Hroma.  Visoko kvaliteno hromiranje zahteva bar dva sloja Nikla, moze se desiti da ima i po dva sloja bakra ispod nikla, takodje ako su delovi plasticni onda se postavlja i specijalni sloj nikla (elektroless) pa tek onda se elektrolizom navlace slojevi nikla i najzad hroma.  Ako je deo od aluminijuma onda je prvi sloj od cinka.

 

Nepostoje zakoni ili ustaljena praksa kada se koji deo moze nazvati trostruko ili cetvorostruko hromiranim.  Prodavci uglavom reklamiraju kao takve sve hromirane povrsine koje imaju bilo kakva 3 ili 4 sloja.  Uglavnom ovi termini ne znace nista i moraju se sa rezervom prihvatiti.

 

Kvalitetno Dekorativno hromiranje zahteva bar dva sloja Nikla pre samog hroma, prvi sloj je polu sjajni nikl, drugi sloj je sjajni nikl.  Razlog zbog kojeg su dva sloja obavezna je galvanicijska korozija.  Sjajni nikl je anodan prema polu-sjajnom nikl, zasticujuci ga sirenjem korozivnih sila povrsinski tj nedozvojava penetraciju korozije ka osnovnom materijalu, celiku.  Krajnji kupci zahtevaju visoku kontrolu ovog procesa i postoji test (Krajslerov STEP test) koji velike radionice rade svakodnevno da bi kontrolisale potencijal izmedju slojeva nikla.  Kontrola ovog procesa je najzasluznija sto je danasnje hromiranje daleko kvalitetnije nego ranijih godina.

 

Ekspertska misljenja se razlikuju da li bakarnizacija poboljsava korozivnu otpornost, ali im je zajednicko misljenje da hrom na jednom sloju nikla nemoze izdrzati brutalnu uslove kojima je izlozen na motornom vozilu.

Tehnolozi ovaak sistem hromiranja nazivaju “Dupleksno niklovanje” sto je mnogo bolji izraz nego trostruko Hromiranje.

 

Hromiranje je dugotrajan process koji zahteva poliranje delova, ciscenje delova pa kiselinsku obradu, pa bakarnizaciju, pa poliranje bakra, pa ponovo ciscenje i kiselinska obrada, pa jos jedna bakarnizacija pa onda dva ili vise slojeva nikla pa tek onda hromiranje.  Ispiranje delova je obavezno izmedju svih postupaka.

 

Restauracija

 

Jako bitno je razumeti sta je sve potrebno uraditi kada neki vec hromirani deo mora biti restauriran.  Originalni Hrom, Nikl i Bakar  se moraju skinuti, onda se deo ispolira da se otklone sva ostecenja, onda se deo ponovo bakarnizuje cime se ostecenja popunjavaju bakrom nakon cega se ponovo polira i citav gore navedeni proces se ponavlja.

 

Nazalost, hromiranje starog dela vrlo cesto kosta mnogo vise nego sto kosta sam deo.  Najskuplji deo je sam process.  Novi delovi se mogu obradjivati simultano, zahtevaju mnogo manju pripremu.  Stari delovi se nemogu obradjivati simultano vec deo po deo  i samim tim zahtevaju puno vremena.

 

Ljustenje Hroma?

 

Ako se vas hrom ljusti onda je to proizvodni defect zbog nedovoljnog hromiranja ili lose pripreme.  Iako vremenski uslovi uticu na hrom oni nikad neizazivaju ljustenje.  Jako je tesko napraviti visoko kvalitetno hromiranje Aluminijumskih tockova jer tockovi nisu od cistog Aluminijuma.  Ako se vasi hromirani tockovi ljuste nemoj te nikad prihvatiti objasnjenja da je to zbog hemikalija u vasoj garazi ili zbog cestog pranja tockova.  Hrom se ljusti samo zato sto hromiranje nije dobro uradjeno i tacka.

 

Uradi Sam? 

 

Najbolji nacin da hromirate nesto je da odete u radionicu koja se time bavi.  Pre nego sto odlucite da sami hromirate procitajte sledece:

 

 

Pravno Regulisanje

 

Ovaj deo se odnosi samo na SAD pa nisam prevodio.

 

Electroplating was our nation's very first categorically regulated industry. So, what does categorically regulated mean? It means that all of the waste products from this industry--even very dilute rinse water--are, as a matter of law, regulated even if the particular substance is actually harmless. Mix the waste in with other waste, and the whole mass is by law hazardous waste (see EPA 'mixture rule'). Make another product from it and (with some exception) the product is hazardous waste (see EPA 'derived from' rule).

 

In turn this means you can't discharge a single drop of hose water without pretreatment and permits; it means you can't take your bad solution anywhere without hazardous waste manifesting; it means you can't accumulate it without permits either. Finally, it means you are legally responsible for it forever regardless of how much you spend to get rid of it.

 

But are you subject to these regulations? If you are selling plated parts or plating services, absolutely! If you are doing it solely as a hobby, maybe you can get away with it if you stay lucky. But if the sewer authority wants to impose an assessment for upgrading the piping, and your neighbors know that you are plating, they will probably turn you in in a heartbeat. Read the fine print on your sewer agreement: you're forbidden from putting these wastes down the drain and both your neighbors and the sewer authority would dearly love for you to have to bear the cost of repairs or upgrades.

 

Kiselina

 

Hromiranje se vrsi u jako koncentrisanoj kiselini H2CrO4 "hexavalent chromium" to je ona ista otrovna kiselina koja je od Erin Brockovich nacinila zvezdu.  Fabrike koje koriste ovu kiselinu moraju imati izduvnu ventilaciju, takodje radnici su pod stalnom kontrolom lekara jer je trovanje hromom jako opasno. 

Ako bacate hrom ilegalno onda znajte da kroz zemlju vrlo brzo dolazi do podzemnih voda i u najmanjoj formi se vrlo lako detektuje  a posto se svi bunari i izvori vode kontrolisu skoro je nemoguce izbeci odgovornost.  U slucaju kontaminacija vodenih izvori takvi izvori se vise nikada nemogu koristiti.

 

Ako malo prospete u garazi to je dovoljno da zatruje sve izvore u radijusu od nekoliko blokova.

Takodje mnogi gradski odbori su zabranili hromiranje u domacoj radinosti.

 

Na kraju, Hrom je poznat da se vezuje za Vodonik i ako niste u stanju da pravilnom obradom sprecite to vezivanje, mozete pretvoriti svoje izdrzljive celicne delove u delove lomljive kao da su od stakla.

 

Alternativa

 

Postoje procesi mnogo jeftniji. laksi i zdraviji od hromiranja.  Ako su vasi delovi od Aluminijuma onda ih ispolirajte, bice jednako dobri.  Takodje postoje i farbe ciji je finish slican hromiranju, ako i dalje insistirate na elektrolizi onda postoji opcija tin-cobalt-izacije.  Iako je i to detaljan i kompleksan proces bar niste izlozeni karcenogenim hexavalentim hromom.

 

Ovo je moj prevod, ja nisam tehnolog pa sam mozda omanuo u tehnickim izrazima ako ima neko ko misli da treba nesto izmeniti neka se javi.

 

  • Podržavam 3

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Gospodo svaka cast na informacijama nemam reci i ako sam govorio upravo o tome ( polu sjajnom niklu razlici izmedju dekirativnog i tvrdog  pripremi povrsina  itd) u jednoj od tema ovo je tako lepo i detaljno  ;D

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Jedno pitanje nisam znao za nanosenje cinka na aluminijum neznam koliko je stara ta tehnologija koliko sam ja obavesten koriste alumsel (neznam koji je hem sastav tog rastvora) za aktivaciju aluminiujuma dali znate nesto o tome mislim da ta tehnologija potice upravo iz amerike.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1140 postova
  • Lokacija: Chicago, IL USA
  • Motocikl: 2007 Triumph Daytona 675

P.S

Sad tek videh...''hrom je jedan od 91 prirodnih hem.elemenata''...amerikanci znamo svi lažu,i to mnogo pa čak i ovde...elemenata zna se ima više od 91... ;D

bar 92 a računajuči i ''retke zemlje'' (aktinidi i lantanidi ) onda 104...

Jebiga  ;D kada sam ovo prevodio bilo je 91 prirodni element.  Pod prirodnim smatram ove koji se nalaze u prirodi na nasoj planeti.  Trenutno ih je 94 od ukupno 117 elemenata.

 

Hvala na ispravci. 

BTW Industrijsko tj Inzinjesko chromiranje je Hard Chrome Plating ili kako ga ti nazivas "Tvrdo Hromiranje"  :) Hard=Tvrdo;  Hard Stool = Tvrda Stolica, lol  ;D

 

Koliko je hexavalent chromium ili Sestovalentni Hrom opasan imas ovde:

http://en.wikipedia.org/wiki/Hexavalent_chromium

Inace dozvoljena koncentracija u USA je 0.005 mg/m3, samo udisnaje je jako otrovno i duze eksponiranje nije preporucljivo. 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 178 postova
  • Lokacija: Novi Sad
  • Motocikl: Aprilia leonardo 250

Ja sam radio u firmi koja proizvodi klipove,karike i cilindre, radio sam na karikama i imali smo izdvojen pogon hromirnica, nesto se nisam previse raspitivao sta se stavlja u te kade u koje stavljaju karike ali znam da se vrte polako unutra neko odredjeno vreme da bi se nabacio dovoljan sloj, posle toga je karika mnogo cvrsca i obicno se hromiranje radi pred zavrsnu obradu brusenja, zaboravih da kazem da se hromira samo gornja strana karike (ona koja je u dodiru sa cilindrom tj kosuljicom) Sad cu da lupim onako napamet ali recimo da je karika od sivog liva precnika 100mm ona ima otprilike silu oko 1,5kg  a posle hromiranja sila joj se povecava na lupam 2-2,5kg samim tim se povecava i kompresija (sila je tvrdoca zazora karike, kada bi uhvatio sa rukom i pokusao da spojis onaj deo koji je otvoren) Karike se uglavnom hromiraju, fosfatiraju, molibdeniraju. Molibdenske karike su i najskuplje a i najbolje, isti je princip kao i kod hromiranja samo sto je boja drugacija.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Ja sam skontao iz RSVMillenian- ovog prevoda da cink koriste kao osnovnu prevlaku a ne kao zavrsnu naravno da to nikome ne treba  ;D ; pricao sam sa bosnjackim pre neki dan o testovima koje su navodno izvodili sa prevlakom polu sjajnog nikla  1.  termo test 2h na 200 celzijisa pa tretiranje hladnom vidom  prosao  2.  test u kiselom kupatilu  od  dosadasnjih 24h  prevlaka sa polu sjajnim izdrzala 72h ako je to stvarno tako onda to vec nije sala  to su morali da rade zbog metalca iz gornjeg milanovca a to je ipak ozbiljna fabrika znaci ako hoce posao sa njima moraju im dati vrhunski kvalitet  a samim tim ga daju i nama ;D ;D ;D ;D

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Ja licno ne. U kontaktu sam sa nekim ljudima koji su nesto radili ali nista od ovih stvari koje nama trebaju sve jedno ta tehnologija opet trazi finu zavrsnu obradu tipa 500 pa i finije tako da se nesto posebno nisam ni interesovao za tu teh.  ni vibro masine nama nemogu pomoci jer se u glavnom koriste za sitnije komade i velike serije.  jedino valja cini mi se neka masina koju su igleda konstruisali samo za felne radi u maloj komori i bombarduje povrsinu nekim granulama  daje odlican rezultat ali je preskupa i ona sama i njena usluga, tako da da nam i dalje nista ne preostaje nego smirgla pasta i sajbne :( :(

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1140 postova
  • Lokacija: Chicago, IL USA
  • Motocikl: 2007 Triumph Daytona 675

Evo nesto sam nasao na brzinu preko cuvene srpske firme Gugl!

 

Vecina aluminijumskih delova ima anodiziranu povrsinu koja mora biti hemijskih uklonjena pre samog procesa hromiranja.  Posle hemijske obrade, povrsine se mehanicki obrade (ako treba) i uklone se sve nepravilnosti (ostecenja) i deo se kompletno ispolira do super sjajnog skoro perfektnog finisa. Zatim se deo ponovo hemijski ocist da se uklone sve naslage polir paste i ostalih masnoca.

 

Nakon ciscenja primerak je spreman za hromiranje.  Process hromiranja je identican kao za celik osim sto se pre samog hromiranja aluminijum mora pocinkovati.  Ovaj metod se preporucuje mada uspeh zavisi od vrste Aluminijumske legure neophodno je eksperimentisati i imati strpljenja.

 

Priprema Aluminijuma za hromiranje

1. Ocistiti u alkalnom rastvoru

2. Isprati u hladnoj vodi

3. Umociti u Nitricnu kiselinu (HNO3), (50% po zapremini) na sobnoj tempraturi http://en.wikipedia.org/wiki/Nitric_Acid

4. Isprati u hladnoj vodi

5. Umociti u Hydrofluoricnu kiselinu (HF) (5% po zapremini) na sobnoj temperature http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrofluoric_acid

6. Isprati vodom

7. Umociti u rastvor Cinka (formula rasvora je na samom kraju “recepta”

8. Umociti u Nitricnu kiselinu (HNO3), (50% po zapremini) na sobnoj temperaturi

9. Umociti u rastvor Cinka (formula rasvora je na samomkraju “recepta”

10. Isprati vodom i odmah nastaviti sa procesom hromiranja (baker + nikl + hrom)

 

Rastvor Cinka:

Sodium Hydroxide 6.7 oz / gaI - Sodium hydroxide (NaOH), http://en.wikipedia.org/wiki/Sodium_hydroxide

Zinc oxide 0.67oz / gal - (ZnO) http://en.wikipedia.org/wiki/Zinc_oxide

Rochelle salt 6.7oz / gal - Potassium sodium tartrate (KNaC4H4O6·4H2O) http://en.wikipedia.org/wiki/Rochelle_salt

Ferric chloride crystals 0.27oz / gal – (FeCl3) http://en.wikipedia.org/wiki/Ferric_chloride

Sodium nitrate 0.13oz / gal – (NaNO3) http://en.wikipedia.org/wiki/Sodium_nitrate

Demineralized water to make 1 gallon – Milsim da je ovo Destilovana Voda (H2O)

Svako potapanje netreba bit duze od 30 sekundi na sobnoj temperature. 

Slobodno potrazite na Googlu ove sastojke da slucajno nisam negde omanuo.

 

Ovo je sve prevod originalnog teksta: Introduction to Chrome Plating Process

http://freepages.pavilion.net/nickfull/chrome.htm

 

1oz = 28.35 grama

1gl = 3.7854 litara

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Koji sam ja kreten raspitujem se kod vas sta je ALUM SEL i to cinkovanje aluminijuma  a sve mi pred nosom stoji  samo sam trebao pitati bosnjackog

o cemu sve nismo razgovarali bog te pita a nikad ga nisam pitao sta je taj famozni ALUM SEL pa to je upravo to u sustini neka vrsta hemijskog cinkovanja o cemu prica i RSV  MISTERIJA  RESENA !!!  ;D ;D ;D

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1140 postova
  • Lokacija: Chicago, IL USA
  • Motocikl: 2007 Triumph Daytona 675

Napraviste od mene Teorijskog "strucnjaka" za hromiranje i glavanizaciju, ko zna mozda mi ovo znanje bude zatrebalo u elektrotehnici  ;D. 

 

Koliko se ja secam kada su dizali krst na Hramu Sv. Save rekli su da je izgradjen i pozlacen u Rusiji, e sad da li to vazi samo za ovaj veliki od 12m ili za sve pitanje je sad. 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Sto se tice bosnjackog. DA! imate vezu is prve ruke oni me dozivljavaju kao svog coveka jer smo proziveli sve i svasta pokusavajuci  da uradimo neke nemoguce stvari kod nas. koliko god to danas izgledalo lepo i sjajno toliko iza svega toga stoji muke  neuspeha i nerviranja a sve je krenulo od onog mz-a sa kojim sam otisao da vidim predstavnistvo H-D u Bg-u  1997 i dobio ponudu da radim za njih kad su videli  moj motor i nadjem hromiranje aluminijuma koje se tek od skora radi kako treba tako da su mi ti motori postavili standarde kojih se drzim i dan danas zamislite osecaj kada ulazite u to predstvnistvo i drhtite kao prut i taj osecaj ponosa jer ste postali deo njihove ekipe tih  godina u srbiji harliji su se na prste mogli izbrojati tako da je to bilo stvarno nesto posabno . kako hobi moze postati profi posao? eto kako mnogo muke i malo srece  okacicu vam i neke slicice prvih dalova koje sam radio za njih ;D 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Zainteresovan, 755 postova
  • Lokacija: Donji Milanovac

MZ ETZ 250  :o :o  sto bi klinici  rekli  respect  do OO , ali stvarno.  Pratim vam temu  jer me zivo zanima nabacivanje tvrdjih materijala na aluminijum , nesto sto bi  " glumilo" nikasil-ovanje cilindara iz mog faha ( motorne testere i vanbrodski motori ). 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Zainteresovan, 755 postova
  • Lokacija: Donji Milanovac

        Pravi nikasil verovatno ne , ali i tvrdo hromiranje u  "tankom" sloju bi bilo sasvim u redu. Ima testera koj dolaze sa cilindrima bez traga tvrdjeg materijala , go aluminijum , radni vek - 5 sati  a onda bacanje jer je cena novog cilindra ( takodje go aluminijum ) skoro jednaka celoj novoj testeri nepoznatog proizvodjaca ali sa poznatim imenom.  ;D

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Mrezasti hrom nekada davno ga je jedna  gospodja zvana Tesana bila naznam dali je jos uvek, sef pogona za galvanizaciju u Momi Stanojlovicu na batjnickom aerodromu ,radila i bila exspert za tu vrstu hromiranja i jedan od naj jacih tehnologa u zemlji. nisam se godinama cuo sa njom, pokusacu da je pronadjem, pa cu vas obavestiti sta se desava na tom polju.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Zainteresovan, 755 postova
  • Lokacija: Donji Milanovac

Vredelo bi se pozabaviti time, na moto planu takodje. Svi noviji dvotaktasi  imaju alu cilindre sa nikasil prevlakom , kad rikne obicno se radi hilznovanje  ali to daje svga 70-ak posto  performansi, a novi cilindri su ohoho skupi, razbusiti cil na neku novu prihvatljivu vrenost sa pod-merom za kosuljicu, probati prvo na testerama jer tu moze da se maksimalno izforsira da se vidi trajnost bez opasnosti od blokade masine..... ma bilo bi super ako moze ;D ;D

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1702 postova
  • Lokacija: Novi Sad

Imam ja par pitanja za vas.

 

Prvo kako skinuti stari hrom sa delova?

Drugo,kakva je priprema potrebna pre novog hromiranja(planiram da pokusam sa ovim des-om samo kazu da pripremu nikako ne odrade)

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1140 postova
  • Lokacija: Chicago, IL USA
  • Motocikl: 2007 Triumph Daytona 675

Imam ja par pitanja za vas.

 

Prvo kako skinuti stari hrom sa delova?

Drugo,kakva je priprema potrebna pre novog hromiranja(planiram da pokusam sa ovim des-om samo kazu da pripremu nikako ne odrade)

Procitaj prvu stranu kazce ti se samo.  ;D

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 176 postova
  • Lokacija: Stara Pazova

Hrom se lako skida hemijskim putem ali smo hrom!!! nikl je glavni problem on u 90% posto slucajeva mora mehanicki jedini izuzetak je hromirani aluminijum sa kojeg se sve prevlake lako skidaju i bakar i nikl i hrom potapanjem u azotnu kiselinu koja, ako je cista nece taknuti allum a ako je koriscena za tu namenu hoce da nagriza i njega u vidu sitne poroznosti (iz licnog iskustva) zaci mora se biti vrlo pazljiv ja tako radim i to funkcionise besprekorno!

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

Pridruži nam se!

Možeš sada da napišeš svoj odgovor, a kasnije da se registruješ. Ako imaš nalog, uloguj se i napiši svoj odgovor.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.



  • Aktivni korisnici   0 članova

    • Nema ulogovanih članova koji gledaju ovu stranu.


×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja