Jump to content

Moto Zajednica

Recommended Posts

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Mesto koje nikako ne treba propustiti prilikom posete Varni je svakako "Retro muzej". "Retro muzej" obuhvata zbirku najrazličitijih predmeta koji su obeležili život Bugara tokom socijalizma 1944-1989. Deo "vremenske mašine" su Bugarske cigareta bez filtera, Ruski usisivači, Poljska kozmetika, Istočnonemački kućni aparati, preko 50 automobila i motocikala poreklom iz socijalističkih zemalja...    

 

Muzej se nalazi u najvećem šoping molu u Varni (Grand mall) u izložbenom prostoru od 4,000 m². Prvi muzej u Bugarskoj koji se nalazi u šoping centru je svoja vrata posetiocima otvorio 01. maja 2015. godine, i od tada predstavlja nezaobilaznu atrakciju kako domaćim, tako i stranim turistima. 

 

Glavna zvezda muzeja koju osnivači sa ponosom ističu je Čajka GAZ-13, klasična Ruska  limuzina korišćena od strane članova Politbiroa Komunističke partije Bugarske.

 

Grand mol nije teško pronaći. Kao i svaki tržni centar i ovaj ima svoju garažu iz koje sam brže izašao nego što sam ušao, jer je toliko smrdela na cigare da to nije bilo normalno - parkirao sam napolju.

 

Cena ulaznice je 12 leva, koliko košta i ulaz u muzej voštanih figura koji se nalazi odmah pored. Međutim, ukoliko odlučite da posetite oba mesta, cena jedinstvene ulaznice je 19 leva.

 

 Capturehtz.jpg

 

20200917-164038.jpg 

 

20200917-164243.jpg

 

20200917-164638.jpg

 

20200917-164838.jpg

 

20200917-164803.jpg

 

20200917-164916.jpg

 

20200917-164951.jpg

 

20200917-165025.jpg

 

20200917-165127.jpg

 

20200917-165216.jpg

 

  • Sviđa mi se 6

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Delić atmosfere iz muzeja voštanih figura kojeg sam spomenuo.

 

20200917-174358.jpg

 

20200917-174439.jpg

 

20200917-174500.jpg

 

20200917-174558.jpg

 

20200917-174624.jpg

 

20200917-174632.jpg

 

20200917-174711.jpg

 

20200917-174716.jpg

 

Ovo je ujedno bila i moja poslednja poseta nekoj "atrakciji" što se varne i Bugarskog primorja tiče, sutra me čeka dugačak dan...

 

Ovo je hotel u kome sam odseo u Varni. Lokacija je odlična, privatan parking odmah iza hotela... međutim, ono što sam video u kritikama se i potvrdilo. Dušeci na krevetima su stari i dotrajali. Svi imaju udubljenje na sredini pa sam prvog dana tražio da mi ih zamene. Doneli su neke za nijansu bolje...

 

36954150.jpg
WWW.BOOKING.COM

New modern building, located 200 m away from the city centre and the Varna railway station, 500 m from the beach. The hotel opened on 09.11.2005.

 

  • Sviđa mi se 6

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Dan 10. (petak, 18.09.2020.)

 

Nakon nekoliko prijatnih dana provedenih na Bugarskom primorju došlo je vreme i za povratak. Od ovog jutra svakim sledećim pređenim kilometrom bići sve bliži kući. Međutim, na tom putu me čekaju kako predivni predeli, tako i mnoga zanimljiva mesta.

 

vt.jpg

 

Prva destinacija po redu je Veliko Trnovo (Tarnovo) koje je udaljeno od Varne 222 km. Iako je distanca mala, krećem nešto ranije ujutru jer želim da iskoristim ceo dan. Prvi deo puta su obeležili široki auto-putevi i poprilično monotoni ravničarski predeli. Međutim, prestankom auto-puta koji se bez nekih posebnih upozorenja pretvara u dvosmerni regionalni put, situacija se malo popravlja. Što se više prilazi Velikom Trnovu zelenilo je sve bliže putu, dok brdoviti predeli ponude i po koju lepu krivinu. 

 

20200918-123348.jpg

 

Prvi pogled na Veliko Trnovo a zatim i spuštanje sa glavog puta do njega pružaju utisak da se popularni grad nalazi u rupi. 

 

20200918-130251.jpg

 

Do smeštaja me vode izuzetno uzane uličice koje se provlače između kuća i manjih zgrada načičkanih po brdovitom okruženju. Veliko Trnovo je zapravo nastalo na severnim padinama planine Balkan (Stare planine), tačnije na brdima koja ga okružuju: Carevac, Sveta Gora i Trapezica, između kojih protiče krivudava reka Jantra. U srednjem veku grad je nosio naziv "Trnovgrad" (Tarnovgrad), koji je postepeno postao poznat kao „Trnovo“ (Tarnovo). Godine 1965, naziv grada je promenjen u „Veliko Trnovo“.

 

Sa već spremnim planom, ne gubeći vreme odmah krećem u akciju. Kako bih što više video i što više osetio atmosferu grada, odlučujem da u obilazak krenem pešice. Osim toga što mi položaj smeštaja to omogućuje, podršku mi daje i preljubazni vlasnik hostela koji me svojim privatnim autom vozi kroz obližnji centar grada, sve do prve lokacije koju želim da obiđem. 

 

Na sledeće dve fotografije je karta koju sam koristio tokom obilaska. Fotografije sam ostavio u većoj rezoluciji, a pošto je Veliko Trnovo sve popularnija destinacija, možda nekome i budu od pomoći. :)  

 

20210303-140829b.jpg

 

20210303-140856a.jpg

 

Nastaviće se...

 

  • Sviđa mi se 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Na povratku iz Konstantinopolja Sveti Sava je došao u posetu svom prijatelju, bugarskom caru Jovanu Asenu Drugom. Osim prijateljstva, Sveti sava je bio carev diplomatski zastupnik i to prilikom dva putovanja u Aleksandriju i Jerusalim. Sa druge strane, Savin bratanac i sin Stefana Nemanjića, kralj Vladislav bio je oženjen ćerkom cara Jovana Asena Drugog.

 

Na povratku sa pokloničkog putovanja koje je ujedno bilo i diplomatska misija, Sveti Sava je stigao najverovatnije brodom do Nesebara, a car je poslao svoju svitu da ga dočeka i doprati do Trnova. Detalje oko Savinog dolaska u Trnovo i velike počasti koje mu je car ukazao, zapisao je Savin biograf Teodosije u "Žitiju Svetog Save". 

 

Teodosije takođe beleži, da je u Crkvi Svetih četrdeset mučenika u Trnovu zajedno sa bugarskim patrijarhom Joakimom, Sveti Sava održao svoju poslednju liturgiju na Bogojavljenje 1236. godine i da se posle toga razboleo i upokojio.

 

Bugarski car je Svetog Savu sahranio uz najviše moguće počasti. Mošti srpskog svetitelja nalazile su se u Trnovu, u Crkvi Svetih četrdeset mučenika, sve dok kralj Vladislav od svog tasta nije dobio odobrenje da ih prebaci u Srbiju i sahrani u Manastiru Mileševa.

 

Nakon prenosa moštiju u Manastir Mileševa, srpski narod se skupljao i molio nad moštima svoga Svetitelja tražeći utehu i lek. Za vreme turske vladavine, u strahu da se sa tog mesta ne digne pobuna protiv Turaka, Sinan paša naređuje da se mošti prenesu u Beograd. Mošti Svetog Save su spaljene na Vračaru 27. aprila (10. maja) 1594. godine. Međutim, spaljivanjem moštiju srpskog Svetitelja, Sinan paša ne samo da nije ugasio svest o Svetom Savi, već ju je u narodu još više ukorenio.

 

Crkva Svetih četrdeset mučenika se nalazi na mestu sa kojeg upravo želim da započnem obilazak Velikog Trnova.

 

20200918-142233.jpg

 

20200918-142338.jpg

 

20200918-145538.jpg

 

20200918-142926.jpg

 

20200918-142954.jpg

 

20200918-143020.jpg

 

20200918-143057.jpg

 

20200918-143129.jpg

 

  • Sviđa mi se 6

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Veliko Trnovo postalo je najvažnije hodočasno odredište u Bugarskoj. U okolini Velikog Trnova ima 37 manastira i Trnovo je još poznato i kao bugarska Sveta gora. Među najpoznatijim je Kilifarevski manastir, u kome se može sresti mati Justina, Srpkinja, najpoštovanija igumanija u Bugarskoj. Teške i neobične životne okolnosti, ovu sada osamdesetšestogodišnju monahinju, u manastir Kilifarevo dovele su u petnaestoj godini. Nije zaboravila jezik ni posle toliko godina, i ostala je dosledni misionar Srbije i pravoslavlja. 

 

Crkva Svetih četrdeset mučenika u kojoj je nekada bio sahranjen Sveti Sava je obnovljena i ujedno je postala svojevrsni muzej. Bugarski narod, kao i Srbi, slavi ovog svetitelja kao utemeljivača vere i crkve. Da podsetimo da je i jedna srpska princeza, Dragana, druga kćerka kneza Lazara živela i vladala u Trnovu, kao supruga carevića Aleksandra Šišmana.

 

Bela mermerna ploča ukazuje na mesto gde je bio grob Svetog Save.

 

20200918-143415.jpg

 

20200918-144620.jpg

 

20200918-143521.jpg

 

20200918-143552.jpg

 

20200918-143807.jpg

 

20200918-143843.jpg

 

20200918-145034.jpg

 

20200918-145214.jpg

 

20200918-145242.jpg

 

Nastaviće se...

 

  • Sviđa mi se 7

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Zainteresovan, 656 postova
  • Motocikl: XTZ 750

Par reči u odbranu zidina koje ti se nisu svidele ;)

To su "morska javna kupatila" otvorena za vreme vladavine tvog imenjaka, cara Borisa trećeg, negde oko 1926.godine.
Kupatila su originalno služila kao slobodan javni prostor za sve građane Varne.
Originalno su to bila kupatila sa termalnom vodom i prostorije za terapiju blatom.
One terase koje gledaju ka moru služile su kao svlačionice, a bazeni i blato su bili u prizemlju zgrade.
Meni je to jedna od najzanimljivijih građevina u Varni. Podseća me malo i na sovjetske banje.

Propadanje tih javnih kupatila počelo je 1998.godine kada je kompleks privatizovan, a danas su potpuno izgubila svoju prvobitnu namenu i postala su privatni kompleks kafića i restorana. Ostao je samo još jedan mali termalni bazenčić u okviru jednog privatnog kafića i to je sve.

 

 

1.png

  • Sviđa mi se 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

@Marko81 - hvala na informacijama! :takoje: Sada bar znam poreklo tog zdanja koje meni nikako nije leglo. U doba izgradnje je verovatno izgledalo drugačije, kada je sve okolo bilo prazno. Danas, kada se na postojeće zidove nastavlja niz kojekakvih lokala... :jok:

---------------------------------

 

Nakon posete Crkvi Svetih četrdeset mučenika, putem koji vodi između reke Jantre i tvrđave Carevac uputih se ka parku "Mala Bugarska". Pomenuti park je zapravo prostor na otvorenom gde su izložene makete prepoznatljivih građevina Bugarske. Neke od njih sam već video uživo, dok ću neke od njih tek videti u narednim danima ovog putovanja. 

 

Park "Mala bugarska" je otvoren septembra 2017. i posetiocima je dostupan tokom cele godine. PVC je glavni materijal koji je korišćen za izradu maketa koje su u razmeri 1:25. Vreme potrebno za izradu jedne makete prvenstveno zavisi od same veličine i izgleda originalnog objekta. Ono se obično kreće između 3 meseca i jedne godine po maketi. Mogu samo da konstatujem da su makete vrhunske i da se vodilo računa i o najsitnijim detaljima. Cena ulaznice je 10 leva. 

 

20200918-150314.jpg

 

20200918-150333.jpg

 

20200918-151121.jpg

 

20200918-151210.jpg

 

Ulaz u park maketa "Mala Bugarska"

20200918-152315.jpg

 

Železnička stanica - Varna

20200918-152551.jpg

 

Rimski amfiteatar - Plovdiv

20200918-152657.jpg

 

Rilski manastir - Rila

20200918-153130.jpg

 

Trg "Nezavisnost" - Sofija

20200918-153244.jpg

 

20200918-153255.jpg

 

Nacionalni teatar "Ivan Vazov" - Sofija

20200918-153429.jpg

 

Katedrala "Aleksandar Nevski" - Sofija

20200918-153438.jpg

 

Memorijalna crkva "Rođenje Hristovo" - Šipka

20200918-153556.jpg

 

"Panorama epopeja 1877." - Pleven

20200918-153812.jpg

 

Tvrđava "Carevac" - Novo Trnovo. A u pozadini na brdu... pravi Carevac. :)

20200918-153855.jpg

 

Nastaviće se...

 

  • Sviđa mi se 15
  • Hvala 1
  • Podržavam 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Na najdominantnijem mestu u Velikom Trnovu nalazi se nekadašnje utvrđenje Carevec. Radi se o utvrđenju na istoimenom brdu oko kojeg meandrira reka Jantra. Tvrđava je izgrađena u 12. veku na temeljima tvrđave Zikideva, za koju se veruje da potiče iz 5. veka, tokom perioda vizantijske vlasti. 

 

Nakon ustanka protiv vizantijskog carstva 1185. godine započetog od braće Asena i Petra, Trnovo postaje centar novoproglašenog Drugog bugarskog carsva. Tvrđava Carevec je bila glavna u celoj Bugarskoj sve do 17. jula 1393. godine kada su je nakon tromesečne opsade Osmanlije osvojile i spalile, što je ujedno bio i kraj Drugog bugarskog carstva. 

 

Ono što danas može da se vidi je uglavnom iz perioda koje pripada Drugom bugarskom carstvu. Tvrđava Carevec obuhvata veliku ulaznu kapiju, utvrđenu kraljevsku palatu, dvoranu za krunisanje kraljeva, kraljevu crkvu, kraljevske odaje, Balduinovu kulu... 

 

20200918-155907.jpg               

20200918-160558.jpg

 

20200918-160958.jpg

 

20200918-161228.jpg

 

20200918-161807.jpg

 

Spomenik na mestu gde je 22. septembra 1908. bugarski knez Ferdinand I zvanično objavio nezavisnost Bugarske od Turaka.

20200918-172351.jpg

 

Ostaci carske palate

20200918-165451.jpg

 

Svidelo mi se što postoji audio vodič na nekoliko jezika. Na svakom bitnijem mestu unutar tvrđave nalaze se zvučnici, preko kojih možete čuti objašnjenje kako o mestu na kome se nalazite, tako i o tvrđavi uopšte.

 

20200918-165659.jpg

 

20200918-165948.jpg

 

20200918-170502.jpg

 

20200918-165902.jpg

 

  • Sviđa mi se 2

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Na javišoj tački unutar utvrđenja, gde se nekada nalazio patrijaršijski kompleks, nalazi se patrijaršijska katedrala Svetog Vaznesenja Gospodnjeg. Katedrala je sazidana na temeljima ranohrišćanske vizantijske crkve. 

 

20200918-162303.jpg

 

20200918-162655.jpg

 

Crkva je obnovljena 1981. a oslikana je 1985. i to upečatljivo modernističkim stilom. Izgled fresaka potpuno odskače od tradicionalnog izgleda fresaka u pravoslavlju. Međutim, možda baš zbog toga, nakon kraćeg vremena provedenog u crkvi, taj "stripovski" fazon je počeo da mi bude zanimljiv kao nešto sa čime se prvi put srećem. 

  

20200918-162948.jpg

 

20200918-163146.jpg

 

20200918-163225.jpg

 

20200918-163410.jpg

 

20200918-164005.jpg

 

20200918-164022.jpg

 

Pogled sa tvrđave na Crkvu Svetih četrdeset mučenika u podnožju. 

20200918-172014.jpg

 

20200918-171824.jpg

 

20200918-170608.jpg

 

  • Sviđa mi se 2

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

20200918-171119.jpg

 

20200918-171331.jpg

 

20200918-171732.jpg

 

20200918-172824.jpg

 

20200918-172854.jpg

 

Razgledajuči tvrđavu dolazim i do Balduinove kule koja je bila zadužena za odbranu jedne od ulaznih kapija, kao i za odbranu rezerve vode. Legenda kaže da je tu bio zatočen Latinski car Balduin I, jedan od najčuvenijih vođa Četvrtog krstaškog pohoda, kojim je osvojen Carigrad. Nakon Carigrada, krstaši su krenuli da uguše pobunu Grka u Trakiji, kojima je pomagao bugarski car Kalojan. Bitka se odigrala kod Hadrijanopolja (Jedrena). Na strani Bugara su se osim Grka borili i poznati nomadski ratnici Kumani. Latini su pretrpeli poraz, a njihov car Balduin je zarobljen. Nakon nekog vremena provedenog u zatočeništvu, Balduin je pogubljen u ovoj kuli. Legenda takođe kaže da je bugarski car Kalojan od Balduinove lobanje napravio pehar za vino...

 

20200918-173439.jpg

 

Pogled sa Balduinove kule na park maketa "Mala Bugarska", koga sam posetio neposredno pre dolaska na tvrđavu.

20200918-173731.jpg

 

Pogled sa Balduinove kule na Veliko Trnovo, reku Jantru i na deo tvrđave.  

20200918-174202.jpg

 

20200918-175201.jpg

 

Brdo Trapezica preko puta takođe je bilo utvrđeno, ali tamo nisam išao. 

20200918-175906.jpg

 

20200918-175515.jpg

 

Sve u svemu, Carevec je jedno lepo mesto vredno posete. Ko se odluči da ga obiđe celog, neka se spremi na brdovit teren i na malo više pešačenja jer je tvrđava velika. Pojedinim danima vikenda (treba se raspitati kada), u večernjim satima tvrđava se uz zvučne efekte osvetljava sa reflektorima raznih boja, što predstavlja atrakciju koja dodatno privlači mnogobrojne turiste. Ja sam nažalost promašio te dane... Cena ulaznice je 6 leva.

 

Audio-vizuelni efekti noću koje sam spomenuo izgledaju otprilike ovako (fotografije sam preuzeo sa interneta).

16-A6-B6-E7-1354-0-B08-B765-926-B6394-C8

 

4556.jpg

 

efqeg4444.jpg

 

Nastaviće se...

 

  • Sviđa mi se 11
  • Hvala 2

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 180 postova
  • Lokacija: Surcin
  • Motocikl: Piaggio X8 400 ie
On 3/1/2021 at 5:46 PM, yogibear said:

- Znači tamo baš zbog kamenja ideš? - crče od smeha...

Nije mi nikad palo na pamet da je rec "kamenjarka" bugarskog porekla :jee:

  • Haha 5

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Nakon obilaska tvrđave vraćam se ka centru i ponovo ulazim u uzane gradske ulice. Na uzvišenju koje se nalazi preko puta brda Carevec i Trapezica, nalazi se impozantna crkva, jedna od najvećih u Velikom Trnovu. Katedralni hram Rođenja Bogorodičinog, neizostavni deo panorame Velikog Trnova, sagrađen je u prvoj polovini 20. veka, nakon što je zemljotres uništio prethodnu crkvu. Crkva je poznata po freskama koje krase njenu unutrašnjost. Osim klasičnih hrišćanskih motiva, mogu se videti i oni koji prikazuju bugarsko prihvatanje hrišćanstva u 9. veku i igznanstvo poslednjeg trnovačkog patrijarha nakon osmanske okupacije.

 

20200918-180922.jpg

 

Samovodska čaršija je stari deo grada koga svakako ne treba zaobići prilikom posete Velikom Trnovu. Radi se zapravo o etnografskom kompleksu koji je zadržao duh renesanse i stare tradicije grada iz druge polovine 19. veka. Nekada se ovde nalazio ekonomski centar grada, dok su danas najviše zastupljene suvenirnice i zanatske radnje. Najpoznatiji objekti su muzej-galerija han Hadži Nikole i zgrada stare pošte.

 

20200918-182055.jpg

 

20200918-182219.jpg

 

20200918-182326.jpg

 

20200918-182411.jpg

 

20200918-182743.jpg

 

20200918-183105.jpg

 

20200918-183143.jpg

 

20200918-183705.jpg

 

Panorama na kojoj se može videti i spomenik posvećen vladarima dinastije Asen. Spomenik je podignut povodom 800. godišnjice proglašenja Trnova prestonicom. Spomenik prikazuje prva četiri vladara dinastije Asen koji su vladali bugarskom srenjovekovnom državom: Asen, Petar, Kalojan i Ivan Asen II. 

 

Levo od spomenika se nalazi umetnička galerija "Boris Denev". Radi se o velikom zdanju u kome možete videti brojne radove bugarskih umetnika.     

 

20200918-190248.jpg

 

Na fotografiji ispod se vidi i početak ulice General Gurko, koja nosi ime po rusu koji je oslobodio Veliko Trnovo. Ulica je specifična po svojim raskošnim kućama koje ovom delu grada pružaju duh orijenta.    

 

20200918-190633.jpg

 

20200918-190645.jpg

 

Do smeštaja idem uzanim brdovitim uličicama praćen pogledima radoznalih mačaka, kojih je ovde stvarno puno. :)

 

20200918-192601.jpg

 

Veliko Trnovo je sve popularnija destinacija koju godišnje poseti i do milion turista. Mesto je veoma interesantno kako zbog svoje bogate istorije, tako i zbog arhitekture, položaja... Ukoliko ste na proputovanju kroz Bugarsku, nemojte ga obići.   

 

Želeo bih da podsetim da se osim brojnih manastira u okruženju (koje sam spomenuo), na nepunih 20 km od Velikog Trnova nalazi i vodopad Hotnica ili Hotnički vodopad. Ovaj put ga nisam posetio iz više razloga... morao bih da menjam kompletan plan putovanja (produžim putovanje za dan). "Vodene" atrakcije se obično posećuju u proleće kada se topi sneg ili na jesen nakon kišnih perioda, tako da nisam znao šta bih zatekao. I kao treće... poodavno doduše, ali već sam bio. :)

 

Smeštaj u kojem sam bio je za svaku preporuku. Radi se o neverovatno čistom i urednom hostelu. Sve je novo, svaka soba ima svoje kupatilo... besprekorno čista zajedniča kuhinja i trpezarija. Motore je moguće parkirati odmah uz objekat, maltene pod prozor. Vlasnici izuzetno ljubazi i voljni da pomognu... Jedina "mana" - nalazi se nekoliko metara od bolnice. 

 

132136666.jpg
WWW.BOOKING.COM

Featuring a shared lounge, Gile Guest House is set in Veliko Tŭrnovo, 1 km from Archaeological Museum Veliko Turnovo.

 

  • Sviđa mi se 7
  • Podržavam 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA
5 hours ago, mchrile said:

Šta se desilo sa fotkama, puno ih nema, samo naziv i format slike.

Dobro došao na forum. :) Ja ih vidim sve, i na laptopu i na mobilnim uređajima. Dešava se da kada je slabiji internet a neko želi brzo da "skroluje" postove, odmah po dolasku na stranicu, fotografije (kojih ima dosta i povelike su) jednostavno ne stignu da se učitaju sa sajta za "šerovanje" na kome ih postavljam. U tom slučaju, samo treba malo sačekati da uređaj "napuni" celu izabranu stranicu, pa tek onda krenuti u pregled postova i fotografija.  

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Dan 11. (subota, 19.09.2020.)

 

U prethodnih nekoliko dana obišao sam poprilično lepih i zanimljivih mesta. Međutim, putevi koji su vodili do njih su uglavnom klasične (monotone) saobraćajnice. Ali... došao je ponovo dan kada ću obići prelepe lokalitete koje spajajau putevi vredni pažnje i sećanja. Danas ću dva puta preći planinu Balkan (Staru planinu)...

 

Capturest.jpg     

Nakon rastanka sa svojim ljubazim domaćinom, paljenjem motora naruših mir i sklad predivnog subotnjeg jutra. Minuti su bili u pitanju, i usnuli sokaci Velikog Trnova su već bili iza mene. Put koji me je vodio prema Gabrovu je sušta suprotnost od primorskih koje sam koristio poslednjih nekoliko dana. Sa svakim pređenim kilometrom, vidokrug se sve više ograničavao na zelenilo i na brdovite predele pored puta. Ušavši u Gabrovo shvatam da ono uopšte nije tako malo kako sam očekivao. Široke glavne ulice, velike zgrade, radnje... dok sam prisustvo raznih pumpi načičkanih duž glavne ulice iskoristio da stanem i napunim rezervoar.

 

20200919-113632.jpg

 

20200919-113649.jpg

 

Napustivši Gabrovo po prvi put se na ovom putovanju srećem i sa nešto ozbiljnijim obalcima. Verovao sam prognozi koja se kasnije ispostavila kao tačna, jer nikakvih padavina nije bilo. Osim krivina koje postaju sve zanimljivije, i pad temperature (ne drastičan ali osetan) mi najavljuju da se približavam ozbiljnoj planini. Uživajući u vožnji nisam dugo morao da čekam, na navigaciji se iznad krivudave linije koja označava pružanje puta pojavljuje natpis... "Shipka".

 

20200919-115041.jpg

 

Prvi pogled na "Stoletov vrh". 

20200919-115425.jpg

 

Nastavljam lepim, i za divno čudo neopterećenim planinskim putem, iako se radilo o suboti. Prvo mesto na koje nailazim je planinski prelaz "Šipka" (Shipka pass) 1,150 m.n.v. Radi se o jednom od planinskih prelaza planine Balkan, prepoznatljivom po proširenju puta i parkingu oko kojeg postoje ugostiteljski objekti i suvenirnice. U principu ništa posebno, međutim na samom prelazu postoji odvajanje koje vodi uzbrdo ka "Stoletovom vrhu" 1,204 m.n.v. i lokaciji koja mene zanima. 

 

Krivudavi put ka vrhu nije dugačak ali je na momente veoma loš. Iako se ne radi o mojoj zemlji, kao i svaki put kada obilazim ovakve lokacije, tako me i ovaj put obuzima neki osećaj... osećaj strahopoštovanja.   

 

Prvi spomenik na koji nailazim je podignut u čast vladavine ruskog cara Aleksandra II   

20200919-115921.jpg

 

20200919-120112.jpg

 

U pozadini se vidi "Stoletov vrh" i spomenik "Sloboda"

20200919-120218.jpg          

20200919-120726.jpg

   

Nedaleko se nalazi i obelisk okružen grobnicama palih ruskih oficira i vojnika.

20200919-121238.jpg

 

I, dolazim i na prvu planiranu lokaciju za danas. "Stoletov vrh" i spomenik "Sloboda".

20200919-122831.jpg

 

  • Sviđa mi se 2

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Niz bitaka koje će preokrenuti tok Rusko-Turskog rata (1877-1878) odigrao se upravo na ovom mestu.

 

Jula 1877. ruski general Josif Gurko, prelazi Dunav i ulazi u Bugarsku sa 4 korpusa sa ciljem da pomogne glavnini ruskih trupa i osvoji bitnije planinske prelaze u Bugarskoj. Predvodeći 11,000 ljudi pridružuje se ostalim trupama i iz nekoliko pokušaja, za samo dve nedelje zauzimaju nekoliko bitnih planinskih prelaza na planini Balkan. To je ujedno bila i prva bitka oko "Šipke". Međutim, usled opsade Plavena, glavnina ruske vojske se prebacuje na drugi front ostavljajući bugarskim dobrovoljcima da brane osvojene planinske prelaze.

 

Odlazak ruskih trupa na drugi front (Plaven), Turci su videli kao idealnu priliku da napadnu i ponovo zauzmu strateški važan "Stoletov vrh", odnosno prelaz "Šipka". Pod komandom Sulejman Paše 21. avgusta 1877. Turci napad započinju žestokim granatiranjem položaja bugarskih dobrovoljaca i ruskih vojnika koji su ostali. Ono što se u narednih par dana desilo, definitivno je preokrenulo tok rata i Bugari to sa ponosom prepričavaju generacijama...  5,500 bugarskih dobrovoljaca i 2,000 ruskih vojnika suprotstavljalo se naletima turskih trupa koje su brojale 40,000 vojnika! Iako je bitka bila apsolutno neravnopravna, fanatičnom borbom, bugarsko-ruske snage su uspele da zadrže strateški važan planinski prelaz. Zabeleženo je i to da su usled nedostatka municije, bugarski dobrovoljci bacali kamenje i tela svojih poginulih na nadiruće turske vojnike.

 

Trća bitka za "Šipku" započeta je 13. septembra ponovnim granatiranjem ruskih položaja. Sulejman Paša je po drugi put pokušao da preuzme planinski prelaz. Turske snage su ovog puta uspele da zauzmu rovove na prvoj liniji odbrane. Međutim Rusima stiže preko potrebno pojačanje i oni oslobađaju izgubljene rovove i potiskuju turke na početne položaje.

 

U decembru 1877. Rusi osvajaju grad Plaven i sada general Guko raspolaže sa preko 65,000 slobodnih ruskih vojnika. Njih prebacuje na planinu Balkan i odseca turske snage onemogućujući im dalje napade. Od 5-9 januara 1878. odigrala se poslednja bitka za "Šipku" kada je i potpuno slomljena poslednja turska odbrana.

 

Povodom tih događaja, u čast braniteljima na "Stoletovom vrhu" je 1934. godine podignut memorijalni spomenik-muzej "Sloboda". Spomenik je visok 31,5 m i do njegovog vrha vodi 890 stepenika.

 

20200919-122942.jpg

 

Iznad ulaza se kao nacionalni simbol bugarske nalazi ogromni bronzani lav, dugačak 8 i visok 4 metra.      

20200919-123309.jpg

 

20200919-124043.jpg

 

U prizemlju se nalazi mermerni sarkofag ispod kojeg se nalaze ukopani posmrtni ostaci palih branitelja. Tokom posete marta 2003. nad sarkofagom se poklonio i Vladimir Putin. Dve statue ispred sarkofaga simbolizuju ruskog i bugarskog vojnika.  

20200919-124122.jpg

 

Zastava "Samara" - prva ratna zastava bugarskih dobrovoljaca.

20200919-124219.jpg

 

20200919-124321.jpg

 

20200919-124409.jpg

 

20200919-124428.jpg

 

Izuzetnu uzano stepenište koje vodi ka vrhu. Imao sam sreće da nije bilo gužve.

20200919-124527.jpg

 

20200919-125725.jpg

 

20200919-125630.jpg

 

20200919-125548.jpg

 

  • Sviđa mi se 4

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 1567 postova
  • Lokacija: Beograd
  • Motocikl: BMW R1250 GSA

Pogled sa vrha spomenika "Sloboda"

 

20200919-125039.jpg

 

Na ovoj fotografiji u gornjem desnom uglu se vidi objekat okružen vetrenjačama, liči na NLO koji se sleteo na vrh planine. To će mi biti sledeća destinacija...

20200919-125107.jpg

 

Na slici je odvod za vodu koji se nalazi u bočnom zidu, na samom podu terase. Nemojte se iznenaditi kada u bugarskoj vidite ostavljene novčiće na raznoraznim mestima, u fontanama, na vidikovcima, istorijskim spomenicima... valjda je za sreću. :)

20200919-125302.jpg

 

Za one koji budu "guglali" ili jednostavno za one koji ne znaju, spomenuo bih samo par stvari jer će naići na mesta koja se nazivaju različitim imenima. Planina Balkan je zapravo Stara planina koja je samo jednim malim delom u Srbiji, većim delom je u Bugarskoj. Stoletov vrh (Stoletov peak) je vrh na kome se nalazi spomenik Sloboda. Šipka prelaz (Shipka pass) je planinski prelaz na planini Balkan (može se videti na levoj polovini fotografije ispod). Šipka (Shipka) je mali gradić u podnožju planine Balkan, udaljen nekih 13 km od prelaza Šipka. Orlovo gnezdo (eagle nest) je stenovito mesto udaljeno par stotina metara od spomenika Sloboda na Stoletovom vrhu, i poprište je najtežih borbi tokom bitke za prevlast na planini. 

    

20200919-125422.jpg

 

Pogled sa vrha spomenika na "Orlovo gnezdo", specifično po kamenoj formaciji. Na tom mestu su se vodile najteže, ogorčene borbe za prevlast na planini. 

20200919-125053.jpg

 

20200919-124819.jpg

 

20200919-131216.jpg

 

Pogled sa "Orlovog gnezda"

20200919-130724.jpg

 

20200919-130820.jpg

 

20200919-130637.jpg

 

20200919-130933.jpg

 

Borba na "Orlovom gnezdu".

12.jpg

 

Epilog svih borbi za prelaz Šipka: 

 

Rusko-bugarska strana - 13,500+ poginulih i ranjenih.

Turska strana - 24,000+ poginulih i ranjenih, 36,000 zarobljenih. 

 

Nastaviće se...

 

  • Sviđa mi se 8

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 958 postova
  • Lokacija: Beograd,Zvezdara,Ub
  • Motocikl: yamaha super tenere 1200

24.septembra, kad smo@ProMaster i ja bili, nismo mogli da izađemo na vrh spomenika, vrh je bio pun letećih mrava.
Kako smo provirili napolje kroz otvor, samo smo se okrenuli i utrčali unutra. Ja sam imao više sreće što sam ćelav .


P. S.
Nadam se da nisi do NLO išao kraćim putem

Poslato sa VOG-L29 pomoću Tapatoka

  • Haha 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Ne silazi, 2833 postova
Pre 6 sati, ZoraNS je napisao:

Jel moguće da nema naših...? ;)

 

kako nema ,pa srbi su najstariji narod što se ispostavilo i u ovom slučaju.Ovaj bugarsko turski rat je posledica ovog događaja 

i odluke Rusije da oslobodi balkanske zemlje i time proširi svoj uticaj a ovi sa zapada naravno kontra tome tzv ,,istočno pitanje,,

Ovo sve zvuči jako poznato i moderno samo što su tzv zapadni srbi ostali verni tradiciji a mi odavde istočni prešli na kontra stranu.Pročitaj ekspoze vlade na inagurisanju -prvi poliički i nacionalni interes ili pogledaj dnevnik šta nam je onovni politički prioritet.Izvinjam se putopiscu ali morao sam da napravim paralelu sa sadašnjošću.

Promenio član sasa ns 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

Pridruži nam se!

Možeš sada da napišeš svoj odgovor, a kasnije da se registruješ. Ako imaš nalog, uloguj se i napiši svoj odgovor.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.



  • Aktivni korisnici   0 članova

    • Nema ulogovanih članova koji gledaju ovu stranu.


×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja