Jump to content

Moto Zajednica

Kočenje - prednja/zadnja kočnica?

Recommended Posts

  • Ne silazi, 5733 postova

Veljko ovo sto si postavio je greska u smislu prekomernog pritiska na kočnicu i zadnju u nagibu ako prekomerno pritisnes pasces 100%.

 

Strašilo izuzetno bih voleo da naučim taj deo ali nemam petlju. Daj za pocetak napisi kako pocinjes da vezbas u smislu šta tačno treba da postignem. Jasno mi je da si napisao da se zatvara putanja ali kada koristiš prilikom vežbanja zadnju? Pre apexa pa da ga "pogodis" na taj način odnosno da li kasnije ulazis u krivinu pa koriguješ zadnjom ili mozda ranije ulazis i brze pa zadnjom "gadjas" izlaz? Ozbiljan sam a pojma nemam kako se to radi

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Samo nek je neki cirkus, 791 postova
  • Lokacija: Ljubljana, Slovenija
  • Motocikl: BMW R1250RS Triple Black

U krivini možeš da kočiš samo kad poravnaš motor (osim u onim primerima novih ABS-koje sam spominjao malopre). Ako stegneš kočnicu u krivini i nagnut, nema ti variante da ne rokneš po patosu. Ako već mora da izbegavaš neku lisicu, ... onda je verovatno bolje, da nakreneš motor više nego muda dopuštaju al ne kočiš. Bar tako mi govori logika, nadam se da kome ne štetim ovim "savetom".

 

Al evo našao sam i nešto teoriije/prakse koja to opisuje još malo konkretnije:

http://hogserbia.rs/wp-content/uploads/2013/01/Taktike-kocenja-koje-ce-uciniti-da-se-osecate-bezbedno.pdf

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Ne silazi, 6285 postova
  • Lokacija: Meljak
  • Motocikl: XT600E 3TB ADV edition,KLX250S efi klot, GV 2.0 ADV edition

Pa koči se pred krivinom a ne u krivini, koliko je meni jasno. U krivini ni prednjom ni zadnjom.

Sad ove najnovije generacije ABS-a imaju funkciju da do nekog ugla ABS još funkcioniše u nagibu al to je verovatno druga priča.

Ne znam za ABS ali koči se i u krivini, češće nego što se priča.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 211 postova
  • Lokacija: Beograd - Zemun
  • Motocikl: SUZUKI GSXR 750 K4

Trail braking - tehnika podrazumeva nastavak koriscenja prednje kocnice pri ulasku i otpusanju lagno kocnice tokom same krivine....

Ako u sred krivine pozelis da kocis naravno da neces da stegnes prednju, nego nezno da zapocnes sa kocenjem jer je kontaktna povrsina prednjeg tocka u tim situacijama veoma mala i pri svakoj nagloj promeni sile na tocak i vile moze doci do proklizavanja...

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Ne silazi, 6469 postova
  • Lokacija: Singidunum
  • Motocikl: đački pešački

Gospodo stručnjaci za kočenje a i ostali koji bi želeli nešto da nauče, u toku dala ili sutra se otvara tema o prvom ovogodišnjem Kursu bezbedne vožnje, broj polaznika je ograničen.

 

Pa da se vidimo i na teoriji i na praksi ko je u pravu, ko vozi traktor a ko otvara kapiju... ;)

 

Kao nekadašnji sportski automobilista, ( formalno skromih rezultata u ex Yu), sa padom u prvoj sezoni na dva točka upravo zbog pogrešnog učenja od uličnih "trkača" da se zadnja kočnica ne koristi uopšte i "da je treba iseći", pohađao sam BJB kurs nakon čega su stvari legle na svoje mesto naučivši osnovne elemente upravljanja uključujući i ispravno kočenje, kasnije učen od sada ex moto šampiona, potom odlično instruran od strane naj boljeg instruktora motorcikala za službenu i bezbednu vožnju i kao saučesnik u projektu moto škole koja je kratko radila, na sreću i nesreću, smatram za shodno da iznesem svoje učenje i ujedno preporučim svima bilo kakavu stručniju obuku, BJB i neku od organizovanih moto škola koje čujem da postoje.

 

Da krenem obrnutim redom. ABS je odlično pomagalo, isprva je bilo čisto mehaničko, potom dvokanalno kontrolisano, prednja i zadnja osovina, sada je četvorokanalno, ( kod četvorotočkaša) , svakim točkom se nezavisno upravlja. ABS ne radi na principu sprečavanja blokiranja točka usled prekomerne sile na komandu, znači ne određuje maksimalnu moguću silu kočenja, već služi da odblokira točak koji ima nultu rotaciju ili blizu njoj, rasterećenjem  kočione sile propuštanjem ulja van hidrauličnog pritiska i ponovnim vraćanjem, što se projektuje kao "pumpanje" komande. Da bi ABS proradio, potrebno je da uoči momenat blokiranja ili blizu njemu, da kontrolna elektronika izda komandu koju na kraju hidro mehanički sklop izvrši, odblokira točak i ponovo vrati silu u što kraćem vremenskom intervalu. Za sve to je potrebno vreme, ABS moduli su sve brži ali ga  troše i dalje dok vozilo nastavlja kretanje i matematički kočioni put je duži od idealnog. Druga je priča  što prosečan vozač nije dobro obučen, nema   iskustvo ili dovoljno dobar osećaj za kočenje, nije uočio ili prepoznao podlogu  po kojoj se kreće opušteno se  ili ima instiktnu reakciju straha i zabada kočnicu bez milosti i ne pušta je za živu glavu, takvima je ABS i te kako potreban i značajan. Da bi ABS radio, potrebno je da ima minimalan grip i praktično kad ga na podlozi nema, led, gotovo da nema funkciju i kočioni put je duži nego bez njega. Po mom saznanju, vrhunski takmičari ne koriste ABS što se praktično i vidi, voditelji ističu pojedine vozače kao izrazito dobre na kočenju, da svi koče zabadanjem kočnica sa ABS-om, ne bi bilo razlike koje se i golim okom vide. ABS nije svemoguć, takođe ume i bez znanja da otkaže kao i ostala sofisticirana pomagala i u suštini treba naučiti sve sa klot prevozom.

 

   Svaki točak ima ima svoj kočioni sklop, znači da je predviđen za kočenje, a učinak mu zavisi od površine naleganja na podlogu i pritiska na nju pojednostavljeno. To znači da i zadnji točak, (ili točkovi kod automobila), ima svoj  udeo u kočionom putu. Zavisno od tipa motora, ili automobila, učinak varira, ali kolko god je mali može biti značajan, nekad i santimetar deli od nesreće. Tačno je da prednji točak ima veći kočioni učinak koji ne može biti stereotipno iskazan odnos kao što je uobičajeno. Recimo, BMW paralever/telelever vešanje se drugojačije ponaša od klasičnog vešanja, raspored opterećenja je okvirno 52%:48% i prilčno dobro zadnji koči. Takođe i GP vozači koče verovatno  i zadnjom jer je svaka hiljaditinka značajna, pa kad sa 300 i kusur krenu oštro da koče do pred samu krivinu, spuštanje noge je u funkciji prolaska kroz krivinu a ne znak apsolutne ne upotrebe. Takođe GP motori su tvrdi i kratkohodnog vešanja kao i svaka takmičarska naprava za ravnu pistu, i odizanje zadnjeg točka je tek pri kraju kočenja kada dolazi do prebacivanja težišta ka napred.

 

Školski se kočenje radi na pravcu i sa pravim točkom, jednako važi i za auto, ali se kočnicom i gasom može uticati na trajektoriju posebnim tehnikama koje nisu predmet ove diskusije, o tome  govore različiti stilovi prolaska takmičara kroz krivinu i ljutnja kad ih na nezvaničnim treninzima prate konkurenti jer tada imaju mogućnost da "ukradu" tuđe umeće. Otuda i različita iskustva, pa i saveti, kako kočiti na pisti, a ima i posebna tema o vožnji na stazi gde je vožnja podređena štoperici, uslovi su bezbedniji a takmičari kudikamo bolji vozači od običnog učesnika u saobraćaju.

 

Sa aspekta vožnje u realnim svakodnevnim uslovima, od presudnog značaja je takozvano panično kočenje koje se razlikuje od usporavanja, kočenja pred ulazak u drumsku krivinu ili zaustavljanja na semaforu. U opuštenom podkočivanju se može svakojako, motorom, prednjom, zadnjom ili sa obe, dok se u paničnom, kad treba što kraće i brže zaustaviti motor koriste svi raspoloživi resursi sa maksimalnim mogućim učinkom. Da bi se to postiglo, potrebno je pravilno znati kako koristiti kočnice i to uvežbati dok se ne stekne naučeni refleks i u tom smisl pri običnom kočenju treba koristiti tehniku paničnog kočenja ali u adekvatno blagom desjstvu i time stalno držati istreniranost na punom nivou na neki način, i tad neće biti dileme kako i kojim načinom kočiti već će reakcija biti bez nedoumice ili zbunjivanja. Koči se simultano sa obe kočnice, delić vremena ranije zadnjom da se motor spusti pozadi i stabiliše, potom prednja i motorcikl praktično potanja prednjim krajem, raste mu učinak dok zadnji zahvaljujući predhodnom potonuću ima produženi učinak i kasnije će izgubiti grip nego da je prvo aktivirana prednja i motor odmah potonuo napred uz istovremeno odizanje zadnjeg od podloge. Kočnice se ne stiskaju grčevito, već uslovno nežno. Moj bivši instruktor je naveo slikovit primer, kako efikasno iscediti sunđer natopljen vodom. Naglim, grčevitim stiskom će izaći manji deo vode nego da se sunđer uhvati i postepeno ali brzo zgnječi. Ovakav način onemogućuje naglo propadanje  prednj kraja uz istovremeno odizanje zadnjeg, kao klackalica, i takođe eliminiše akumulaciju energije pri sabijanju  u opruga, ili opruge kod telelevera, koja se naglo oslobađa odpuštanjem kočnice i uzrokuje odskok prednjeg kraja koji tad gubi stabilnost.

 

Često se priča o prebacivanju težišta ka napred, pomeranjem tela i ispruženim rukama  i tvrdo oslonjenim šakama na korman. Telo treba da se pomeri i zakači međunožjem na rezervoar, ali ruke ne smeju da služe kao upor bilo da su u svrsi prenosa težine, bilo da se njima opire sili inercije koju čini telo. Pri kočenju se motor stiska kolenima, to je nedostatak skutera, a telo mora biti zadržato o rezervoar i na trbušnim mišićima, da bi ruke ostale slobodne i rasterećene šake, što omogućava nesmetan rad sa komandama, kočnice pre svega, i mogućnost okretanja kormana radi kontrole trajktorije i mogućnosti takozvanog manevra izbegavanja prepreke, znači, položaj tela ne sme nikad biti u zaleđenom položaju bilo iz straha, bilo zbog grčevitog položaja ispruženih ruku i šakama preopterećenim o dlanove.

 

Pri paničnom kočenju postoji još jedan momenat van samih kočnica. To je oslobađanje prenosne inercije momenta agregata na zadnji točak. To se postiže razdvajanjem kvačila, znači stisne se istovremeno, da ne kažem prvo, kvačilo i zadnja kočnica, zadnji točak je istog časa odspojen od agregata koji tad može da dobije povećane obrtaje, šaka poseže pri prednjoj kočnici i automatski odpušta gas i obrtaji se umiruju. Pri paničnom kočenju obično se nema vremena za motorno kočenje i šaltanje u niži stepen, odnosno, ono sledi obično zaksnelo ako se uopšte i stigne u takvim situacijama, znači nije mana zadizanje ture i ostanak u većoj brzini.

 

Mnogi koče pored kojekakvih postupaka isključivo zadnjom, neki ni za živu glavu bojeći se proklizavanja i bega zadnjeg kraja. Kad je motor uspravan, znači ide pravolinijski, pri gubitku gripa točka, zadnji kraj hoće da leluja levo desno, ako je osećaj da se gubi ili da prestiže prednji, tad se i pada, pored prekomerne sile kočenja preko granice blokiranja, uzrok je loše zadnje vešanje ili podešenost povrata-rebaunda koji ima funkciju pritiskanja  točka na podlogu. Tu  mogućnost imaju naročito amortizeri sa dodatkom gasa, bolji imaju podešavanje koje zavisi od podloge, ravna ili talasava i od opterećenja motora. Sa dobro podešenim vešanjem i  uz adekvatno umeće, retko kad će se desiti da zadnji kraj prokliza i uzrokuje pad. Ako dođe do blokiranja zadnjeg točka i otklona repa u odnosu na kretanje, ne treba otpustiti kočnicu jer dolazi do katapultiranja ako je ugao prevelik a točak zahvati rotaciju, već držati kočnicu sa blokiranim točkom i nastojati   kormanom da se vrati u trag prednjeg kraja i tek tad pustiti komandu kada će točak nastaviti da se okreće pravolinijski prateći osu motora, i po potrebi ponovo dodati silu kočenja, opet do granice proklizavanja. Sa primaknutim kolenima uz rezervoar se ranije oseti, nasluti, tendencija ponašanja motora i može se brže i ranije reagovati na otklon repa a dodatnim pritiskanjem se donekle i sam motor može umiriti, ublažiti ili  smanjiti njegovo landaranje.

 

Pri vožnji uvek držim dva prsta na komandi kvačila i kočnice zbog delića vremena brže reakcije, jedino dok stojim na semaforu držim zbog umora punom šakom, uvek u prvoj brzini, sa stisnutom nožnom, samo je leva na podlozi, gledam u retrovizore pozadi spreman za beg, i tek kad se zaustavi auto iza mene, može odmor na dve noge i u leru.

 

Ovako sam obučen i tako vozim u saobraćaju podredivši sve bezbednosti, preživljavanju i pre svega predupređivanju što je moguće više. Ovakava tehnika se razlikuje od takmičarske iako je ciklistika uvek ista,  i recimo, umesto traženja takozvane idealne, naj brže, putanje, teži se većoj preglednosti puta ispred i smanjenju poprečne silute vozača drugojačijim položajem sedenja u nagibu motora, no to je neka druga priča.

 

Kako god, pravilno se teško može razumeti i shvatiti čitanjem ili gledanjem klipova, potrebna je obuka na poligonu uz instruktora koji ume da izvodi pokazno sve o čemu priča, da pruži podršku i sigurnost učeniku i dobro ga edukuje. Zato je na početku posta tu, dobri i prepošteni Rajko

 

 

Link koji je Šumadinanc postavio je kako treba:

 

Šumadinac

Napisao Juče, 11:11 AM

Bila je već ova tema na forumu, ali da se i ovde ponove neke stvari, nekome može koristiti,

 

 

Promenio član đunta
  • Podržavam 6

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 170 postova
  • Lokacija: Leoben, Styria

Ali ni vi uopšte niste komentarisali ovaj snimak:

asfalt, suv, predja kočnica i tras!

 

A postavljen pre par strana.

Nije sve pravac. Šta u krivini? Prašina?

 

Čovek se skršio na asfaltu jer je pritisnuo prednju kočnicu.

 

Sve radnje kao sto su postavljanje tela, davanje pokazivaca pravca i kocenje (citaj prilagodjavanje brzine kretanja uslovima puta) se obavljaju pre ulaska u krivinu. Kocenje zadnjom ili prednjom u krivini (bilo blaga/ostra) dovodi do pada... Motorno kocenje u krivini (saltanje u manju brzinu na samom ulasku u krivinu)? Da li ima neko sa takvim iskustvom ili mozda neko moze da kaze nesto o tome? Hvala unapred

 

 

Boco, koliko ti vidim na profilu, mlađi si od svih nas koji preferiramo prednju.

 

Pre bih rekao da sam ja ovde najmladji  :jee:

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 2287 postova
  • Lokacija: Podravska pripizdina u HR
  • Motocikl: egzotični GSXR750 K88

Veljko ovo sto si postavio je greska u smislu prekomernog pritiska na kočnicu i zadnju u nagibu ako prekomerno pritisnes pasces 100%.

 

Strašilo izuzetno bih voleo da naučim taj deo ali nemam petlju. Daj za pocetak napisi kako pocinjes da vezbas u smislu šta tačno treba da postignem. Jasno mi je da si napisao da se zatvara putanja ali kada koristiš prilikom vežbanja zadnju? Pre apexa pa da ga "pogodis" na taj način odnosno da li kasnije ulazis u krivinu pa koriguješ zadnjom ili mozda ranije ulazis i brze pa zadnjom "gadjas" izlaz? Ozbiljan sam a pojma nemam kako se to radi

 

 

čitam šta ljudi pišu, pa ne mogu baš shvatiti ..  :stabre:

 

u cijeloj temi se indirektno provlači misao da čim pipneš kočnicu točak blokira i ti padaš .. WTF .. kočnica služi da bi usporio i/ili stao, a ne pao ...  :lol3:  :lol3:

 

ni prednja ni zadnja neće blokirati ako ju ne stisneš refleksivno kao kreten ...  :takoje:

 

jednostavno sjedni na svoj motor i na ravnom pri maloj brzini upoznaj svoju zadnju kočnicu ... koliko jako i koliko naglo ju možeš pritisnuti da ti ne blokira.. kad si to naučio, odeš na poznatu cestu ili ti ga seosko trkalište gdje poznaš svaku rupu i zavoj ... i malo po malo u zavoj koji dobro poznaš ulaziš sve brže i brže uz kontrolu putanje zadnjom kočnicom ... ne stišćeš kočnicu kao da se želiš zaustaviti, već lagano .. tek toliko da motor osjeti silu kočenja, ali ne i ti.. ti ne smiješ osjetiti silu kočenja jer tad već kočiš, tj usporavaš, a to nije cilj

 

ali da ne serem previše... takve stvari se ne uče na forumu već na cesti ... :takoje: 

 

ali da malo skrenem temu .. :jee: 

 

ima recimo onih koji neznaju "zapaliti" zadnju gumu ... a samo je stvar u pravilnom korištenju kočnice... dodavanje gasa je na zadnjem mjestu .. guma se može paliti i da se točak okreće izuzetno polako ... ne mora motor biti u blokadi ... sve je u osjećaju i kočnici .. :jee1:  

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 2810 postova
  • Lokacija: Novi Sad
  • Motocikl: CBF 1000

Ja u zimskim mesecima gledam iznova i iznova Twist of the Wrist II.Dosadio sam već svima u kući ali potsećanja mnogo dobro dođu.Inače prvih par vožnji sa proleća idem malo da se utreniram pa svašta nešto probavam iznova i iznova.Čini mi se da to daj erezultate i da vozim kvalitetnije.Inače ne vijam vremena i to me nešto ne zanima više

  • Podržavam 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 2287 postova
  • Lokacija: Podravska pripizdina u HR
  • Motocikl: egzotični GSXR750 K88

Da krenem obrnutim redom. ABS je odlično pomagalo, isprva je bilo čisto mehaničko, potom dvokanalno kontrolisano, prednja i zadnja osovina, sada je četvorokanalno, ( kod četvorotočkaša) , svakim točkom se nezavisno upravlja. ABS ne radi na principu sprečavanja blokiranja točka usled prekomerne sile na komandu, znači ne određuje maksimalnu moguću silu kočenja, već služi da odblokira točak koji ima nultu rotaciju ili blizu njoj, rasterećenjem  kočione sile propuštanjem ulja van hidrauličnog pritiska i ponovnim vraćanjem, što se projektuje kao "pumpanje" komande. Da bi ABS proradio, potrebno je da uoči momenat blokiranja ili blizu njemu, da kontrolna elektronika izda komandu koju na kraju hidro mehanički sklop izvrši, odblokira točak i ponovo vrati silu u što kraćem vremenskom intervalu. Za sve to je potrebno vreme, ABS moduli su sve brži ali ga  troše i dalje dok vozilo nastavlja kretanje i matematički kočioni put je duži od idealnog. Druga je priča  što prosečan vozač nije dobro obučen, nema   iskustvo ili dovoljno dobar osećaj za kočenje, nije uočio ili prepoznao podlogu  po kojoj se kreće opušteno se  ili ima instiktnu reakciju straha i zabada kočnicu bez milosti i ne pušta je za živu glavu, takvima je ABS i te kako potreban i značajan. Da bi ABS radio, potrebno je da ima minimalan grip i praktično kad ga na podlozi nema, led, gotovo da nema funkciju i kočioni put je duži nego bez njega. Po mom saznanju, vrhunski takmičari ne koriste ABS što se praktično i vidi, voditelji ističu pojedine vozače kao izrazito dobre na kočenju, da svi koče zabadanjem kočnica sa ABS-om, ne bi bilo razlike koje se i golim okom vide. ABS nije svemoguć, takođe ume i bez znanja da otkaže kao i ostala sofisticirana pomagala i u suštini treba naučiti sve sa klot prevozom.

 

 

vidim da je ovo išlo na moj račun, pa čisto da se osvrnem .. ;) 

 

ti pričaš o tehničkom i konstrukcionom rješenju ABS-a te njegovom principu rada sa tehničke strane .... a ja pričam o cilju koji je postavljen pred ABS prilikom upotrebe .. i smatram da nisam pogriješio u onome što sam napisao .. jer generalno to nisu moje riječi, već je struka tako rekla, a ja samo naučio ..  :takoje:  ... jer istini za volju, suština tvog i mog napisanog je vrlo slična...  :)

 

a što se tiče upotrebe ABS-a na stazi (bilo za aute ili motore) stvar je vrlo jasna ... veliki broj elemenata kojima se vozači služe u "race mode" bi bilo nemoguće izvesti sa ABS-om ..  :takoje:

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 160 postova
  • Lokacija: zemun

Ako pojedinci ne umeju da koriste zadnju kocnicu na odgovarajuci nacin, pa je stoga gotovo i ne koriste, to ne mora da znaci da ostali koji je koriste u skladu sa njenom namenom a prvenstveno u cilju efikasnijeg usporavanja, treba takodje da se lise njene upotrebe.

  • Podržavam 11

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 170 postova
  • Lokacija: Leoben, Styria

Mislim stvarno.... Toliko biti uporan u nekorištenju zadnje kočnice i završiti sve pre krivine i onda se pomoliti da se u krivini ništa neće desiti jer je prednju opasno pritisnuti a zadnju iz principa ne koristim? Džizus...

 

Zašto bi se pomolio ako sam prilagodio brzinu krivini? Što bi kočio uopšte u krivini (prednjom/zadnjom)?  :stabre:

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Ne silazi, 6469 postova
  • Lokacija: Singidunum
  • Motocikl: đački pešački

@ đunta  Aj sve, ali nemoj o MotoGP i kočenje zadnjom, kad se diže zadnji točak... Nemoj.

Andrea Dovizioso:

CW: What about the rear brake? How much and how hard do you use it and what do you use it for?

A.D.: I use the rear brake quite a lot. In MotoGP, we use the rear brake on the exit to control the spinning. If you use the rear brake well, you can use less traction control because you can tame a big spin by reducing it but not eliminating it. I use the rear a lot also on the braking even though with the four-stroke there is enough engine braking so that many riders do not use the rear. But this is my style, and I always use the rear brake.

 

@Strasilo&co...nije ništa tendenciozno ni na čiji račun. Nisam ni sam znao ama baš ništa o vožnji motorcikla i do prve obuke sam se vozao čisto nagonski uz na sreću samo jedan pad sa debelom modricom na butini, a i dalje je neznanje veliko,  o primeni u praksi da ne govorim. Akcenat na imanje ABS pomagala je zavaravajuće, ne može bez elementarnog znanja osloniti na motor koji ima ABS i da se bude GP šampion ili u naj manju ruku ulični. ABS ima svoj limit kao i sam vozač i svako treba da se oceni da bi poštodeo sebe i druge. Naravno, pričamo potpuno isto i savršeno se razumejući.

  • Podržavam 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 111 postova
  • Lokacija: Kragujevac
  • Motocikl: BMW R 1200GS Adv '18

Ja samo da pitam sve ove "rear brake" strucnjake. Npr mogu da biram da li da koristim samo prednju ili samo zadnju kocnicu a ne vozim kruzer i regularno je vreme. Sta je pametnije i zdravije koristiti?

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Super specialist, 5929 postova
  • Lokacija: Šumadija
  • Motocikl: Suzuki GSXR600, Kawasaki ZX10R

@đunta Čekaj, Dovi koristi a ostali ne (sam tako i kaže) i sad je tvoj zaključak da u MotoGP koriste zadnju na kočenju. Pogotovo nemoj o dizanju točka, nisi u pravu. Kako može da se diže točak na kraju kočenja, kako se onda postave za ulazak u krivinu, pogotovo što svi koriste trail breaking, što će reći kočenje gotovo do temena krivine.

Mislim da ste sad počeli da terate inat i pravite se da se ne sećate oko čega je uopšte rasprava započela. Da podsetim: počelo je od toga da ljude koriste više zadnju nego prednju i u to ubeđuju druge pozivajući se na kurseve i slične stvari. Niko ne kaže da se zadnja ne koristi, poenta je da je na većini motora (ne svim, i to smo ustanovili) njen uticaj minimalan i odnosi se uglavnom na pravolinjsko kočenje. Korekcije u krivini se rade i prednjom i zadnjom, u najvećem broju slučajeva silom prilika (za nas prosečne). Deo o nekorišćenju zadnje se odnosio na vožnju na stazi, i dato je dosta iskustava i mišljenja u tom smislu. Mislim da većina ljudi koji učestvuju u raspravi uopšte nema suprotstavljene stavove, nego smo počeli da se hvatamo za reči i iz njih konstruišemo tuđe mišljenje.

ABS nikad nisam probao zato i nemam mišljenje na tu temu.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 2753 postova
  • Lokacija: MNE-SRB-BIH-CRO (trenutno Herceg Novi))
  • Motocikl: GPZ 500 Street Twin

Nema svaki motor isti raspored težine, pa ne može ni da se koči na isti način. Nekom treba više, nekom manje kočione sile na zadnjem točku.

 

Ali insistirati na upotrebi samo prednje kočnice je pretjerivanje, isto kao što je insistiranje na upotrebi samo zadnje glupost.

 

Pri oštrim kočenjima neophodno je dobro izbalansirati kočionu silu na oba točka za najbolje rezultate, a pri nekom normalnom usporavanju, prednja kočnica je mnogo bolja, veća, bolje ohlađena, pri tom pozadi asistira motorno kočenje.

 

A što se tiče Andrea Dovizioso, kladim se da mnogi vozači skutera po gradu i kruzera po autoputu drže ruku/nogu na zadnjoj kočnici da bi iskontrolisali spin zadnjeg točka u krivini ;)

  • Podržavam 1

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • U prolazu, 95 postova
  • Lokacija: BG
  • Motocikl: sport i commuting
Da još malo podložim evo pitanja najećem borcu protiv korišćenja zadnje (prepoznaće se ;) )

što si mi onomad odvalio fuzaster upirući po zadnjoj kad je tol'ko nepotrebna? :P

 

BTW, nije ni hvatala, bile su montirane neodgovarajuće pločice, verovatno od nekog skutera; zimus sam ih zamenio

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Ne silazi, 6469 postova
  • Lokacija: Singidunum
  • Motocikl: đački pešački

@Spettacollo-naravno da se ne vatamo, niti ćemo, za reč. Potrebno je razdvojiti stazu i saobraćaj, kočenje u funkciji usporavanja/zaustavljanja i panično kočenje. Takmičarsko kočenje se može razbiti na više elemenata, uprošćeno, na pravolinijsko ekstremno zarad smanjenja brzine, pripremno za ulazak, ili deo, u krivinu, kočenje u krivini u svrhu korekcije trajektorije, i pri izlazu gde se sputava izbačaj snage i proklizavanje pogonskog točka, (slična je analogija i u atomobilizmu). Zavisno od dešavanja na stazi, podloge itd, javlja se nekad odizanjeg točka, čak i kod auta. Obično se naj jače ili prvo kočenje smatra bukvalnim kočenjem, bar ga ja tako tumačim, dok su ostala varijacije tehnike i stila vožnje, no u pravu si za konačan završetak kočenja.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Čuvaj sebe od drugih i druge od sebe, 3477 postova
  • Lokacija: Niš / Donji Adrovac
  • Motocikl: BMW R1100GS (iz prošlog veka)

Tema je otišla u nešto što nema nikakve veze sa realnim dašavanjima na putu i to samo iz razloga da bi neki dokazali kako su u pravu.

A samo da nekima napomenem sledeće:

U realnim uslovima put može da bude suv, čist i sa hrapavom površinom, ali isto tako može asfalt da bude gladak i umašćen, može na putu da bude i risle i peska, može put da bude i mokar ili sa barama, može da bude i snega, leda, .....!

Takođe na motoru može da bude sam vozač, može da bude i suvozač, a može uz vozača i suvozača da bude još i gomila opreme i tereta za višednevno putovanje.

I sada kada napravimo sve kombinacije mogućeg stanja podloge (puta) i mogućeg stanja opterećenja motora, meni je zaista neverovatno da se neko upinje kako bi dokazao da je ispravno koristiti jednu kočnicu!?

Septembra 2014. sam sa suprugom (kao suvozačem) i sa maksimalno natovarenim Transalpom prilazio vrhu Transalpine. Par krivina pre vrha počinje da pada prvo kiša, pa ledena kiša, pa na vrhu počinje snežna mećava!

Bez zadržavanja (da ne bi smo ostali zavejani na vrhu) krećemo u spust prema Sebešu. Par minuta borba sa snegom i bljuzgavicom na kolovozu, a oni koji su prošli tamo znaju o kakvim se krivinama i strminama radi!

E sada bih voleo da mi se javi majstor koji bi (u tim okolnostima) a sa isključivim upotrebom prednje kočnice spustio motor do podnožja (a da pri tome motor ostane na točkovima a vozač i saputnik da ostanu na motoru).

Jednostavno, uslovi diktiraju kako koristimo motor (pa i kočnice), ali u svakom slučaju upotreba i zadnje kočnice može gotov u svakoj situaciji da skrati zaustavni put.

  • Podržavam 11

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Svrati ponekad, 111 postova
  • Lokacija: Kragujevac
  • Motocikl: BMW R 1200GS Adv '18

Niko ne zastupa rear brake nego dual brake vs front brake.

Bogami nije, vec je rasprava dovela dovde zbog teranja inata da je zadnja bitnija od prednje i to ne (100ti put) kod kruzera i kad je vreme normalno. I to sve sa koloritnim video objasnjenjima " eto koristi prednju u krivini i pao je". Pa mislim , naravno da je pao.... A o zaustavnom putu ni reči a to je valjda esencija kocenja tj kocis da bi pre stao a ne da bi lagano usporavao. Ojs.....

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Šumadinac, 1581 postova
  • Lokacija: Kragujevac
  • Motocikl: Yamaha xj 900S Diversion

Da se podsetimo sta je OP pitao uopste ;)

 

Znači, ... 98,86% kočim prednjom kočnicom. Zadnju stisnem samo kad se slučajno setim na nju pa onda nešto kao experimentišem. Jednostavno mi nekako nije u mojoj automatici da je koristim.

 

Kako ste vi sa kočenjem zadnjom kočnicom? U kojim slučajevima (tip terena, brzine, krivine, semafor, plavuše, ...) je koristite i u kojoj meri? Dali ovisi i od toga jel motor sa ABS ili bez?

 

Ajde, podelite malo iskustva, da naučim nešto novo  :hej:

 

 

Dakle u kojim uslovima TI koristis zadnju kocnicu? Posto niko od nas ne vozi GP, recite koji tip motora vozite, model, ima li automatsku raspodelu kocenja, ima li ABS, pa onda kad koristite zadnju ako je koristite, i zasto da ili zasto ne.

 

Mislim da je to bilo pitanje, zar ne?

 

 

 

Niko ne zastupa rear brake nego dual brake vs front brake.

Bogami nije, vec je rasprava dovela dovde zbog teranja inata da je zadnja bitnija od prednje i to ne (100ti put) kod kruzera i kad je vreme normalno. I to sve sa koloritnim video objasnjenjima " eto koristi prednju u krivini i pao je". Pa mislim , naravno da je pao.... A o zaustavnom putu ni reči a to je valjda esencija kocenja tj kocis da bi pre stao a ne da bi lagano usporavao. Ojs.....

 

Sviđaju mi se teme gde ima razmene mišljenja i prepucavanja, dok ne krene lepo vreme.

Niko nije zastupao stav da je bitnija zadnja, jedino je brat Bocca napisao da mahom koristi zadnju, zbog stila vožnje, ali nigde nije napisao da je zadnja bitnija. Takođe je ponovio inicijalno pitanje, koje se, kako sam ja shvatio, odnosi na svakodnevnu vožnju, a ne vožnju na stazi. Nema svako od nas priliku da vozi na stazi, a neko nema ni tu potrebu, jednostavno je pitanje filozofije vožnje i života.

Svako od iskusnijih bajkera ima svoj stil i način vožnje, pa ovu temu shvatam kao podelu iskustava i pomoć mlađim kolegama, a ne kao razlog za nipodaštavanje tuđih iskustava. Koristim, kao što sam već napisao i prednju i zadnju, u zavisnosti od okolnosti, a često i obe istovremeno i mislim da korišćenje obe kočnice,opet u  zavisnosti od okolnosti, daje odlične rezultate. Sve je to rezultat navike i prakse, a najbolje je kada korišćenje neke od kočnica (ili obe) bude po inerciji, situaciono i instiktivno (a zasnovano na iskustvu). Bar ja tako mislim :neznam:  

 

 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Drug član, 2287 postova
  • Lokacija: Podravska pripizdina u HR
  • Motocikl: egzotični GSXR750 K88

-Bolan Fato, šta misliš to o ovim izbjeglicama i stanju s njima ? 

 

-Bolan Mujo, iskreno, jebe mi se !

 

-jooj bolan Fato i meni isto, ali nisam znao kako bih te pitao.. 

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Ne silazi, 5733 postova

 

Da još malo podložim evo pitanja najećem borcu protiv korišćenja zadnje (prepoznaće se ;) )
što si mi onomad odvalio fuzaster upirući po zadnjoj kad je tol'ko nepotrebna? :P
 
BTW, nije ni hvatala, bile su montirane neodgovarajuće pločice, verovatno od nekog skutera; zimus sam ih zamenio

 

 

Hahah nisam ga odlomio zbog kocnice mada sad ne vredi da se pravdam ali sam rekao i sad tvrdim da me je kao totalnog pocetnika na dvotaktnom motoru iznenadilo kada sam pred krivinu radio sve sto i sa mojim pa ostao bez motornog kocenja. Mogu ti reci da sam se poprilicno uspanicio. A fuzaster je otisao zbog lose balansirane tezine vozaca ;)

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

  • Ne silazi, 5733 postova

Gos'n Ziko,

 

mislim da primer sa kisom, bljuzgavicom i svim ostalim klizavim stvarima niko nije ni dovodio u pitanje od pocetka rasprave. Licno sam vec nekoliko puta napisao a ponovicu opet da ja pisem samo o normalnim uslovima za voznju, bez kise, ulja, blata, snega, peska i ostalog.

 

Takodje rekao sam i da verovatno s obzirom da koristim "motorno kocenje" odnosno saltanje u nizu ja samim tim imam kocenje na zadnjem tocku. Neko je kopirao pocetno pitanje u kojem pise parafraziram "podelite svoja iskustva" i ja sam podelio i naveo neke primere "u svoju odbranu" i postavio neke snimke "u svoju odbranu" i ni jednom nisam rekao da se motor nece pre zaustaviti koriscenjem obe kocnice u odnosu na samo prednju ali sam tvrdio i pokusao da argumentujem a i dalje tvrdim da to nije velika razlika. Sa druge strane pokusao sam da objasnim i da se ta razlika verovatno matematicki gubi ako pritiskam prvo zadnju da "umirim" zadnji kraj pa tek onda prednju.

Podeli ovaj odgovor sa prijateljima


Link to post
Share on other sites

Pridruži nam se!

Možeš sada da napišeš svoj odgovor, a kasnije da se registruješ. Ako imaš nalog, uloguj se i napiši svoj odgovor.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.



  • Aktivni korisnici   0 članova

    • Nema ulogovanih članova koji gledaju ovu stranu.


×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja