Jump to content

Moto Zajednica

marshall

Članovi
  • Broj tema i poruka

    700
  • Pridružio se

  • Posetio poslednji put

Sve što je postavio član: marshall

  1. Upravo ta Balaklava podkapa odradjuje posao i to jako dobro. Onaj predlog sa cvikerima bice testiran prvom prilikom, hvala. Molba forumasima glasi da po ovim temperaturama i ostalim nuzpojavama ne eksperimentisu sa neadekvatnom odecom t.j. opremom. Kasnije posledice budu stalne, a treba dugo da se druzimo. Radije se strpite i nemojte voziti motore. Pantalone Duchinni Sahara testirane na 3 stepena odlicne, doduse na skuteru. U Pegazu imaju jos 5 ili 6 modela moto pantalona, izaberite i mirni ste do poledice. Onda nema voznje, ne zbog hladnoce, nego zbog pogibeljnosti pri poledici maloj kao tanjiric od kafe.
  2. Kupio sam model City Italy za tople letnje dane. Prvi utisak u prodavnici bio je da u svoj ponudi u NS nema boljeg izbora, pogotovo za tu lovu. Postoji jeftinija ponuda od Duchinni u gradu, ali je razlika u kvalitetu vidna. Nosenje u celom toplom delu godine nije ostavilo traga ni u kom pogledu. Da rascistimo oko tih DD kopci, vrhunske trkacke kacige ne poznaju druga resenja. Ako je resenje sa bravicom, bravica se pokvari (znam x slucajeva), a pri strasnijem udaru moguc je lom. Znamo sta znaci neprivezana kaciga. Vezivanje sa DD je svedeno na otpornost najprostijih a projektovanih elemenata (kajis traka i mesto ucvrscenja za skoljku)za predvidjeno naprezanje. Bravica na klik je samo konfornija i eto, skuplja za izradu, a ima povecan broj elemenata koji mozda u kriticnom momentu kazu krc. Licno sam imao i sada imam oba resenja na prethodnim i sadasnjim kacigama. Dobra kupovina, narocito za najcescu potrebu nizih do srednjih brzina. I ostvaruje se popust 5 procenata pozivanjem na forum BJB.
  3. I meni ta podkapa stoji dezurna u koferu da je pri ruci narocito u nocima. Materijal na glavi nije debeo, naprotiv, a kada se montira na glavu, kaciga klizne preko toga kao podmazana. Donji deo podkape je nesto deblji, i oseti se malo veci napor pri zakljucavanju kajisa ispod brade na vratu, ali samo se u stvari kaciga privuce milimetar nize na glavu, sto je pravilnije. Kosa se bolje upakuje, usi bolje legnu pod skoljku. Najveci problem je da se ubodu dioptrijske naocare kroz otvor vizira i priljubljenu podkapu, i zadenu za usi. Ako se to naziva problemom. Blagodet ove podkape je u voznji nocu na 3 stepena Celziusa. Druga blagodet je popust 5 procenata pri kupovini, pozivajuci se na forum BJB.
  4. Podkapa sa prve fotografije resava stvar, zasticene su oblast vrata, brade (nize od kacige) i oblast oko obrva (ako kaciga makar malo propusta na spoju vizira i skoljke). Samo treba jos nize navuci podkapu na obrve, na prvoj fotografiji je podkapa vislja na celu manekenke. Maglenje dioptrijskih naocara desava se pri stajanju, resava se otvaranjem vizira na prvi ili drugi zub pri stajanju na semaforu. U voznji ne magli.
  5. Forumas Alexanto je nadam se vec sasvim fit. Isto i njegova Aprilia, skuteri idu i kad drugi ne mogu. Podrska u oporavku i popravci.
  6. Mozda coveku treba reci par detalja. Enduro koncepcija podrazumeva motocikl izmedju motokrosa i drumskog. Tockovi su po pravilu 21 i 18 koji lako gutaju rupe, lakse podnose udare (imaju zbice),hod prednjeg i zadnjeg ogibljenja je i po 30 cm, ugao prednje viljuske je izbaceniji unapred, imaju svu svetlosnu opremu u punom formatu, periodicno odrzavanje nije komplikovano skupo ni cesto (recimo oko 5000km), predvidjeni za umereno naprezanje sa velikom univerzalnom prohodnoscu. Na drumu bas lepo plivaju, nisu za grcenje po krivinama, meko dugohodo ogibljenje cini svoje. Na drumu postizu 140 do 160. Omiljena koncepcija autora ovog teksta. Profesionalni enduro je skoro isti spolja, ali sve je prilagodjeno takmicarskim zahtevima u enduru. Oni se registruju za javni saobracaj, ali im je recimo svetlosna oprema dimenziono i tezinski minimalizovana, periodicno servisiranje je vrlo cesto (oko 1000km) delovi i sklopovi su pojacane trajnosti, predvidjeni za brzu cestu zamenu, koriste se skuplje legure, sve zajedno vise kosta. Nije za svakodnevno koriscenje prosecnom korisniku. Prohodan je skoro kao motokros, ali ipak nije za potpuni motokros napor i strasne skokove. Postizu iznad 100, ali ispod toga je glavni ocekivani dijapazon brzina. Motokros je bez signalne opreme, takmicarska masina bez kompromisa za najstrasniju terensku voznju. Kratko zivi, reparacije su brze, najskuplji, najlaksi, najotporniji materijali u najprgavijoj formi. Jedva predju 100km na sat ali zato ispod toga funkcionisu kao Matriks. Supermoto je koncepcija izmisljena za mesovite zatvorene staze krivudavog asfalta sa promenom dela podloge u zemljanu, sa laksim skokovima na obe podloge i imitacijom prepreka (balvana, buradi). Sirovina za ovo je bio enduro motocikl. Ugao prednje viljuske je vertikalniji zbog okretanja. Precnik tockova je takodje smanjen na 17 coli isto zbog lakseg okretanja. Debljina guma je povecana i spusten im je profil da se spreci podvijanje u krivinama, gazna povrsina je manje ili vise narezana. Povecan je precnik disk kocnica i otpornost na uzastopno pregrevanje. Ram je spusten, ne ide se po kamenjaru. Ogibljenje je znatno ukruceno, a hod amortizera minimalizovan na 5 do maks 10 cm opet zbog asfaltnih krivina. Ubrzavaju do 100tinak km na sat kao RR ovi, laki su za vodjenje ali ipak prekruti. Odrzavanje je za sada moguce bez vecih napora i kostanja. U zadnje vreme je vrlo cest izbor mnogih gradskih motordzija, bez obzira na izrazenu umanjenu udobnost i nesto veci trud oko njih u odnosu na izvorni enduro. Putni enduro i putni supermoto su vise prilagodjeni drumu i duzim turama. Pre svega vecim i jacim agregatima, udobnijim sedistima i ostalim pogodnostima po vozaca i saputnika. Veca tezina, narocito tezi agregat od 2 cilindra znatno umanjuju terensku prohodnost,ali benefit je u mirnijem radu sa manje vibracija i izdrzljivosti na duze ture. Zadrzavanje osobina terenaca makar i u blazoj formi, prednost je na nasim, narocito brdskim putevima cije odrzavanje je odvajkada u pitanju. Autor teksta nezna broja felni na 2 i 4 tocka koje je do sada uspesno poslao u reciklazu. Buduci vlasnik neka razmisli pre kupovine hoce li grciti po krivinama, putovati motociklom u Svedsku, koliko zeli da potrosi na tekuce odrzavanje ili eventualne stete, kakvim putevima ce voziti, jesu li mu bubrezi dobro vezani, plombe u zubima cvrste i sl. Srecno, sta god odlucili postovani forumasi.
  7. CTX 80 Je razvijen iz APN, Elektronik 50,90, na kucistu je modifikovano kvacilo za jace i zasrafljen veci cilindar. Tu je izvor problema za mnoge, umesto livenog celika, cilindar je od livenog aluminijuma sa galvanski nanesenom hromnom kosuljicom, kao na Elektronik. Ne podnosi obicne mineralne dvotaktole, treba koristiti bar polusint ili skroz sint dvotaktole 3 procenta. U suprotnom zapece u voznji. Ostecenje galvanski nanesenog hroma bilo gde na kliznoj povrsini je unistenje cilindra, ne prave se generalne busenjem i ugradnjom sireg klipa. Mora novi komplet cilindar sa klipom. Ako se ne gresi sa mesavinom, traje znatno duze od drugih Tomosa. Prednja viljuska Marcoki je odlicna, Spanski bandasi 17 coli podnose svasta, prednji disk Grimeca dobar, pasuju Ferodo plocice. Zadnja viljuska sa mono amortizerom je slabost, uvijanje je izrazeno i kad je vozac sam. Rezervoar 19,5 lit prija ali samo na drumu. Van druma neka bude samo toliko goriva za taj jedan teren, jer visoko smestena velika masa nosi gde ona hoce pa jos i mucka. Potrosnja je od 3,3 na otvorenom, oko 3,5 u gradu do 4 litre pri terencenju. Pasuju svi delovi bloka od APN, i lancanici. Sa kracim prenosom ide do 80 na drumu ali onako lak i sa kramponjarama prolazi i gde koza nece. Sa duzim prenosom ide do 100. Ram je slican na ATX, BT, CTX ali nije isti. Svi Tomosi osim Automatika imaju medjusobno zamenjive agregate, otud i razni Frankestajni po ulicama. Fabrika ne postoji u Kopru od 2008. Velik broj komponenti se inace proizvodio ovde za prethodne modele Tomosa, pa za CTX postoji pasujuca zamena u velikom broju pozicija. Nazalost, neki delovi se ne mogu naci, uvezeni su i montirani a posle ko zna, nikad vise. Ako se pazi, ne lomi ili ne gresi sa uljima traje dugo. BT je motocikl naslednik T15 sa novim cevastim ramom, prednjom disk kocnicom, strujom 12V, elektronskim palenjem bez platina, i jos nekim poboljsanjima. Treba A kategorija, razvija vise od 50 km na sat, odnosno 80 do 85 u fabrickom stanju. Cilindar mu je liveni celik, moguce su generalne popravke busenjem i sirim klipom. ATX je moped. Agregat je uguseni T15 u novom cevastom ramu, struja 12V, elektronsko palenje bez platina. Po koncepciji je izmedju Cross 50 Junior, APN i T15. Guta sva ulja sto se sipaju u sacometrijski odmerenim proporcijama, treba 4 procenta. Cilindar je liveni celik, moze se raditi generalna busenjem i sirim klipom. Guta sve podloge osim jakih uspona. Prednja viljuska i 2 zadnja amortizera su Marcoki, dimenziono manji nego na CTX ali otporni. Na ravnom nosi kuma i kumu da se od njih dvoje ne vidi koje je boje moped. Deklarisan je na 45 a postize 50 do 60 u fabrickom stanju. Trosi 2 do 2,5 litre, rezervoar je 9,5 litara. Kocnice su obe dobos. Registruje se na opstinske tablice i vozi na potvrdu.
  8. Isti takav 82 godiste mi je imao brat,ukratko... Motocikl uzan, vitak, lak za upravljanje ali ne i za grcenje po krivinama.Dve bregaste, 4 karba, 6 brzina, 50 KS ne nose dvojicu lako. Sa dvojicom jace izrazeno zvakanje rama, leva ruka i levo stopalo rade kao Haski kad vuce sanke. Stalno zahteva rad na menjacu. U 6 oj brzini pri 6000 obrtaja je 120 km na sat. Potrosnje se nesto ne secam, nije odstupao od okvira, servisiranje i delovi (bili) dostupni. Dobar za grad i vijugave brdske puteve, bez pretenzija.
  9. Transport do 19. veka bio je uglavnom pun duse, zivota, i tako u tom stilu. Imao je doduse i nesto smrada, jer su se kao pogonski agregati koristili uglavnom konji, goveda, magarci itd. Nuzproizvodi vozila iz tog doba uglavnom su ostajali razbacani po carskim drumovima. Pogonski agregati u svako doba mogli su se i... pojesti. Sledeci 20. vek proglasen je naprednijim, a zivotinje ostavismo na miru. Transport u 20. veku vrtoglavo je razvijen, omogucivsi opsti ubrzani razvoj i napredak. Isto ima svoju dusu, neosporno je zaziveo kao potreba, zadovoljstvo ili nesto trece. Jedino sto ta vozila sa dusom iz 20. veka uzimaju dosta dusa svojih korisnika, pa i rodne planete. Nuzproizvodi i nuzpojave tih vozila sa dusom 20. veka nisu ni blizu tako bezazleni kao oni od vozila 19. veka, te nekadasnje iz 19. veka smatraju danas blagotvornim. Tece 21.vek, sigurno je da ce ostaviti svoj pecat. Napredak covecanstva mnogo zavisi od razvoja transporta. Ako budemo pametni, vozicemo se i dalje, a da pri tome ne unistimo sve, pa i sebe. Razvoj motocikala na cist elektro pogon je izuzetno radosna vest. Neka niko ne strahuje za dusu tih vozila, ona postoji. Cak, autor ovog teksta je ubedjen da ce se u bliskoj buducnosti svi pitati zasto nam je ona komplikacija sa SUS motorima trebala. Izvorno, prva vozila bila su na elektro pogon, ali je skrenuo razvoj. Kasnimo preko 100 godina postovani forumasi. Od 2008 godine autor teksta pokusavao je da kupi elektro motocikl, proizvode se cak i u Kini. Osim elektrobicikla, neki prodavci su nudili i dvotaktne skutere, i ostajali zblanuti reakcijama ovakvog kupca. Autor teksta ostao je do danas razocaran ponudom elektro dvotockasa. Razmisljajmo u ispravnom smeru, a kasnije, uzivajmo u blagodetima elektromotocikla.
  10. Uz izvinjenje za kasnjenje odgovora, nedostupnost racunara je u pitanju, evo dopune. Zakljucak forumasa je sasvim ispravan, velicina prednjeg tocka odredjuje i stepen odskakanja istog pri udaru podloge. Takodje, manji tocak lakse skrece, teze drzi pravac. Turni motocikli imaju vece tockove, terenci najvece da gutaju sve podloge. Zadnji tocak se obicno, a ne mora, stavi sa debljom gumom. malo zbog drzanja vece mase na sebi, a malo i zbog povecanog efekta amortizera, vislji bok gume je i dodatni amortizer. Antropoloski, ljudi su danas vislji i tezi nego posle dr.sv.rata, kada je koncept skutera nastao. Statistike su nepobitne. Tome je potrebno odgovoriti novim prilagodjenim dimenzijama sklopova prema coveku, t.j. ergonomski. Ovo sve nalaze razvoj vozila, koji opet treba usaglasiti i sa nekim zakonima, npr o saobracaju. Tacno je da se u nizem dijapazonu brzina i defanzivnom ponasanju u saobracaju razlike u velicini tockova manje primete, kao i mnoga druga svojstva. Na svom skuteru od 16 i 16 ipak bi autor ovog teksta vise voleo 17 i 17. Ne vise od toga.
  11. Zapremina rezervoara Sprint Explorera 150 u raznoj literaturi navedena je sa 8,litara, 9 litara i 10,5 litara. Mora se znati sa cime se tacno raspolaze, ovom prilikom obznanjuje se... Ima 11,5 litara!!! Lako bi se moglo utvrditi rucnim praznjenjem pa sipanjem goriva na pumpi, ali tu bi nam nedostajao onaj podatak koliko se moze preci kilometara sa jednim totalnim praznjenjem do dna. Pa, to je skoro 400 km i to nemilicne voznje stani kreni, kolona, semafori, drz 50, daj pun gas. Uz stedljivu voznju, bilo bi tu i vise km. Nastavak tabele o potrosnji stavka br stanje km predjeno usuto l potrosnja 20 3934 282 7,98 2,82 21 4330 396 11,47 2,89 22 4624 294 8,33 2,83 Do prvih 100km potrosnja je bila 3,95 shodno prvoj razradi motora. Od 100 do oko 1600 km na brojacu potrosnja je varirala od 3,02 do 3,26 na 100km, sto je priblizavanje efikasnosti agregata dugotrajnom maksimumu. Od 1600 do sadasnjih oko 4600km na brojacu potrosnja goriva je ustaljena izmedju 2,67 i 2,91 l na 100 km. Moze se smatrati da je agregat usao u dugotrajni period punih performansi i efikasnosti, inace osetno posle predjenih 3000km pa dalje. Pracenje potrosnje nije samo statisticki podatak za arhivu ili novcanik. Autor teksta na svim svojim dosadasnjim vozilima kroz potrosnju goriva pratio je opste stanje agregata ili vozila. Moze biti korisno siroj zajednici, kada je pod lupom nesto novo i nepoznato. Sprint Explorer 150 brunda dalje u svim meteo uslovima.
  12. Nozni pokretac proradio za 2 minuta. Majstor u servisu pogledao, namestio spalu oprugu i... gas.
  13. Molim moze li adresa, telefon, servisa koji ugradjuje butanske uredjaje u motocikle? Isto molim forumase koji to vec imaju ugradjeno da opisu smestaj uredjaja, kako ide koriscenje, opis ponasanja motocikla? Bez ikakve sale, auto na butan jeftinije vozi od dizela, kome smesno neka mu. Dakle?
  14. Velicina tocka igra veliku ulogu u opstim voznim svojstvima, treba samo uporediti velicinu tockova motocikala razlicitih proizvodjaca a iste koncepcije, kao da se kopiraju. A nije tako, u pitanju je samo racun u fizici. Zakljucak sledi vrlo brzo. Osnovna postavka gradsko drumsko sportskog motocikla zahteva kompromis upravljivosti (drzanja pravca), zaokretljivosti, mogucnosti obaranja, prenosenja sile ubrzanja i kocenja. Kompromis svega ovoga su tockovi 17 i 17, sa potrebnom sirinom. Sa kracim medjuosovinskim rastojanjem lako skrecu, lako se obaraju, lako skacu na zadnjaka. Sto manji tocak, lakse skrece. Cisto drumski motocikli imaju napred 19 a nazad 17. Oni lakse gaze neravnine, manje osecaju rupe, ali su inertniji za skretanje. U kombinaciji sa duzim medjuosovinskim rastojanjem, bolje drze pravac, ali istovremeno su i jos tezi za skretanje. Duzinom kompenzuju i sile ubrzanja, kocenja, teski su za zadnjaka. Sto veci tocak, teze skrece. Uz duzno postovanje, za trenutak obrisite iz pamcenja Kineske copere koji su izuzetno popularni, njihovi tockovi 16 i 15 odstupaju od matematike, ali to je posebna filozofija. Motokros i enduro imaju 21 i 18 tockove, sa kojima je mnogima neshvatljivo kuda prodju i kojom brzinom. Sa kratkim medjuosovinskim (kros), do malko duzim od krosa (enduro, zbog druma), gutaju sve podloge osim okeana, skacu na zadnjaka u petoj. Ma, cigra od motocikla. Supermoto je malko prekrojen na 17 i 17 zbog ocekivano mesovite podloge i brzinskih specificnosti mesovitih staza. E, sad nasi skuteri. Izvorno, prvobitna koncepcija lako prolaznog, jeftinog, jednostavnog motocikla za vrlo tesne Italijanske ulice postavila je tockove 10 plus 10 ili 12 plus 12 coli. Toliko je dosta za gradsko agilno ali brzinski nepretenciozno vozilo. To je bilo revolucionarno posle drugog sv.rata. Autor teksta smatra danasnje skutere sa tim merama samo za primer odbrane prvobitnog koncepta po svaku cenu. Isto, i da su te mere prevazidjene, tehnicki pa i antropoloski, ergonomski. Licno misljenje autora je da treba teziti pri kupovini skutera tockovima 16 i 16, a nemojte se smejati, najsrecniji bi pisac ovoga bio da nadje 17 i 17 tockove! Da jos lakse prelazi neravnine, a i dalje dovoljno lako skrece! Podsetimo se dodatnog nepovoljnog svojstva skutera, velikih neogibljenih masa nazad. Jednostavnost odrzavanja i trajnost nalazu upravo tu nepovoljnost, ali sa vecim tockom efekat bi bio blazi. Kao sopstvenik skutera sa tockovima 16 i 16, a medjuosovinskim ravno 150cm autor teksta smatra da je to najblize potrebnim merama, da je taj 1 col veci...tocak? Prtljaznik se da pomeriti, neka ga vrli projektanti izbace u stranu ili bilo gde.
  15. Najzad naslo dete kako radi makina (nas omiljeni forum). Sprint Explorer 150 brunda i po ovoj hladnoci, kisi, valjda zato ima opet onaj problemcic sa kurblom. Zapekla mast na hladnoci valjda. Morace opet da pogleda majstor u centralnom servisu. Sledeca novost je otkrice da je izgleda rezervoar veci nego sto se pretpostavljalo ranije. Vec je objasnjeno da literatura navodi 3 razlicite zapremine, sledi utvrdjivanje tacne.
  16. Podrzavam temu, korisna je za sve, bez obzira na starosno stanje skutera, format, zemlju porekla. Osvrtom na cinjenice, razmenom misljenja i podataka, dodjimo do zakljucaka. Kolevka skutera je Italija, razorena dogadjajima cetrdesetih godina proslog veka. Potreba za jeftinim, prohodnim, jednostavnim vozilom koje se lako proizvodi i kasnije lako odrzava, iznedrila je novi koncept. Skuter je masovno prihvacen, i brzo kao koncept rasiren po celom svetu. Italija pedesetih i sezdesetih godina prvo je bila vec sasvim, recimo, skuterisana, pa tek posle motorizovana drugim vidovima. Odlazeci u Italiju sedamdesetih, zapamtio sam slike saobracaja. Veliki rojevi dvotockasa jezde ulicama. Crveni semafor ih zaustavi, zeleni pusta ceo roj odjednom u nakratko prazne ulice... i stalno tako. Bilo je i puno automobila, koji su samo pravili cuvene krkljance, motori su saobracali. Struktura motora je bila otprilike trecina mopedi (ali su bas isli), trecina skuteri, a trecina laki do srednji motocikli svi jos onako rudimentarni bez oklopa, sa vrlo malo tezih motocikala. Osamdesetih godina, otprilike prve dve trecine su ostale po masovnosti, a u trecoj je stuktura pomerena ka enduro (najvise srednjih motora) i povecanju broja teskih motora. Isto su kretali svi kao jedan, i nije cudo uspeh Italijana u sportu. Postojalo je puno proizvodjaca u Italiji. Na dalekom istoku nisu cackali nos, 4 velika Japanska proizvodjaca znamo sta su napravili. I svaka cast. Samo, dolazimo tu do svanuca 21 veka i nekih novih pojava... drugi put. Pocetna koncepcija skutera kratkih ramova, tockova 10 ili 12 coli, malih agregata, danas je uglavnom prevazidjena. Sitno je dinamitno, okretno ali... ljudi vise nemaju 50 kila, uglavnom su i vislji od 168 cm, a hoce i da se voze brze. Tvrdoglava odbrana prvobitnog koncepta po svaku cenu je pogresna. Povecanje gabarita i snage dobar je pravac evolucije skutera, kao i uvodjenje 4T, vodenog hladjenja, modifikacije napajanja, uvodjenje bezolovnog goriva, razvoj ulja... Tu dolazimo do danasnjih maksija, koje ja licno smatram najupotrebljivijim svakodnevnim dvotockasima uopste (ne svaki). Doskora nisam tako mislio. Potvrdu toga vidimo u visemilionskoj motorizaciji narocito u novim trzistima. A nasa postojbina skutera Italija? Suocava se sa pojavom da je najprodavaniji skuter (inace najprodavanijeg segmenta trzista) u 2008 god bio neki Kymco 125... Pa u 2009 isti segment neka Honda SH150...i jos na drugom mestu opet Honda SH125... a cetvrta za promenu Honda SH300 !? Nije cudno sto u postojbini skutera oni i dalje zauzimaju ubedljivo najveci deo trzista, tako je i na mnogim najznacajnijim trzistima u svetu. Skuteri su samo najracionalnije resenje prevoza, izvor zadovoljstva, a cuvari novcanika bili i ostali. U nasim krajevima ta postavka samo malo teze ulazi u svest ljudi, ali, nije to samo sa skuterima... Djunto, srecan sam sto postoje posvecenici na ovom forumu. Ti si jedan motordzija u krvi, jer uzivas, putujes sa suprugom, misli su ti pune motora. Ispravno razmisljas, mnogo razmisljaj i ubuduce. Italijani znaju sta valja. Ako ne zelis da ti jednog dana padne sa nogare 5000E, odlican izbor vec imas. Mozda ce Italijani to videti tek 2012 godine. Svim forumasima zelim puno km zadovoljstva, u novoj temi, novom podforumu,
  17. Tacno, nize na ovoj stranici u odgovoru br 261 su cetiri slike. Najvislja cizma sa cibzarom i umetkom od bal. platna je Touring i to nemaju, stvarno steta. Ostala 3 modela sa slika imaju, i jos jedan model moto u obliku duboke cipele, nema slike. Model vojne cizme imas na 1 i 2 stranici ove teme, u obe verzije. Moj izbor je ova vojna cizma za motor u hladnim danima, privremeno resenje do pojave modela Touring. Srecno!
  18. Dacu primer netipicnog motorasa za nase krajeve,i podeliti saznanja. Roba se proizvodi u Kini, sa dozvolom onog ko je projektovao, dizajnirao, ili bez te dozvole. Ista roba moze u jednom kontejneru da se zove Ovako, u sledecem kontejneru Onako, u sledecem opet Gjura ili Marshall, ako porucilac bas tako hoce. Veliki a maloprespomenuti L.. prodaje pod svojim krovom vise imena, raznu opremu koju sam ja kupio pod drugim imenom kao kacigu Kion, moj prijatelj rukavice Held... stop. Ako se udubi u cene i kvalitet robe pod istim krovom Luisa, zapaza se sklad ova dva parametra, i da je najcesce jeftiniji od drugih. Ako tu istu robu neko prepozna pod nekim drugim imenom, najcesce zapazi vrlu razliku u ceni za prepoznatu istu robu pod drugim imenom, i to na svoju stetu. Potpuno nova oprema koju sam kupio placena je oko 635 E ali tu su Rukavice sa protektorima i kevlar slojem letnje 20 Rukavice deblje zimske sa koznim ojacanjima 25 Kaciga integral sa ventilacijom 65 Viziri rez. 3 kom 50 Kaciga dzet letnja 50 Jakna sa postavom na vadjenje, 4 protektora i ledjni 60 Jakna sa postavom na vadjenje, 4 protektora i ledjni 80 Jakna sa postavom na vadjenje, 4 protektora i ledjni, mesh, letnja 100 Pantalone privremene bez protektora 15 Pantalone sa postavom na vadjenje, protektori na kolenima, tople 110 Cizme (doduse vojnikuse, ali robusne, nepromocive) 55 Kabanica (privremeno, dvodelno) 5 Ovde nedostaje samo solidan kisni kombinezon. Za sada je zbir 635 a nece preci 700 sa kombinezonom. Ovo nije jedan set neophodne opreme. I sve dobro sluzi. Stara oprema nije spomenuta. Ne mora kostati puno.
  19. Tacno! Held je brend, preimenovana roba koja se moze naci i pod drugim imenima. Te druge robe nalaze se skrivene i pod velikim (ako smem reci) Luisom, a tamo malte ne nista nije promasaj. Ne mora znaciti da je i puna ponuda brenda kod velikog igraca. Jedino su cene kod velikog daleko nize i kataloske, javno prikazane sirokoj populaciji, tako da na trzistu nema prostora za dodatnu ugradnju. Dakle, cena kojom platimo neku robu, narocito na nasem trzistu, nije obavezno i merilo kvaliteta. Ne mora biti jedan set opreme 1150 E. Dobro se raspitajte pre nego prospete lovu pred nekog. Sve vazi i za kategoriju robe kvalitetnijih materijala, npr sa Goretex slojem. Prelistajte L....
  20. Jedan par vojnikuse ili policajuse potpuno kozne spolja i iznutra za 6136 din, slikao Grof u obe verzije, i jedan par dubokih cipela tipa Treker za bljuzgu, koza spolja sjajna ili brusena a iznutra platno love 3776 din. Oba para imaju pacije kozice ispod pertli. Nazalost, da imam alat verujte da bih uslikao i poslao iz kolegijalnosti. Osim toga racunar mi je olupina ustupljena u firmi, gde se i nalazim sada. Morace neko drugi, i neka vase odluke budu najbolje za vas, sta god odlucili.
  21. Juce sam bio u fabrickoj prodavnici i kupio 2 para dosta robusne obuce. Zenska koja radi je samo prezauzeta, jer radi sama. Musterije probaju, placaju, ona zonglira na merdevinama pa jos i zvoni telefon. Koliko sam je samo ja smarao, pa predomisljao, dobro da nisam izasao sa saksijom na glavi umesto cipelama na nogama. To je prodavnica u okviru fabrike obuce Gepard, na Futoskom putu pred raskrsnicom sa bul. Kneza Milosa (NS). Imaju 4 ili 5 modela moto obuce, oblika duboke cipele, srednje cizmice ili vislje cizme. Sve imaju nepropusnu koznu saru (gornji deo), a djon od gume liveni, uski, turing sa plitkom gravurom na gaznoj povrsini. Ova vislja cizma je oblika enduro sa 3 kopce spolja, a djon uski kao opisano, sto je meni bilo cudno jer sam ocekivao na enduro cizmi traktorski djon. Oblikom ne odskacu od ponude drugih iz uvoza, osim po cenama koje ce rastuziti Kineze. Najskuplja enduro (ako sam dobro zapamtio) oko 7000 din. Materijali su solidni, impregnirana koza, guma, mesavina sa plastikom, poliuretan, nigde nisam zapazio karton osim na ambalazi. Brojeva nemaju svih za sve modele. Zato se mora doci, pokazati prstom model, a prodavacica ce dati u broju ako ima. Verovatno proizvode na mahove, u serijama, pa nemaju uvek sve u ponudi. Otvoreni su 9 do 17 a subotom do 15 h. Vredi bar videti, srecno!
  22. Cifra od 5000 nije velika, ali nije ni merilo u sarenilu ponude sta ces dobiti. Letnje tanke kozne rukavice sa protektorima ne odradjuju na ispod 10 do 15 stepeni. Za duze ture ne treba ni uzimati u obzir rukavice bez pravog Goretex_a brendirane (120+E). Najcesce potrebe su za krace voznje do sat vremena, na temperaturama iznad nule do 10 stepeni, i tu rade posao samo zimske moto. Ispod nule je pogibeljno, ne zbog hladnoce (postoji oprema), nego zbog iznenadne ledare po drumu. Rukavice ako nemaju dobre unutrasnje spojeve postave, brzo urnisu vozaca. Takve greske u prodavnici ili katalogu nisu vidljive, a pukne konac i na caricinoj haljini. Na 5 do 6 stepeni ovih dana posao odradjuju (da ne verujes) rukavice od 2500 din kupljene u radnji Sprint motora. Deblje, dobri savovi, brzinama na kratko i preko 90 km na sat. Pise na njima made in pakistan, i znak S, nista vise. Nemaju protektore od plasticnih umetaka, nego viseslojnu kozu na kriticnim mestima. Dosta su dugacke da udje pocetak rukava od jakne. Koza upija i vlagu i vodu. Impregnacija plastikom, gumom spolja u dobroj meri sprecava upijanje, ali izbegavaj kvasenje. Po kisi pomazu navlake preko koznih rukavica, uz kisni kombinezon.Ako si slucajno mladji, ne preteruj narocito u ovo doba godine. Pobrini se da nigde ne produvava, kasnije ne pomazu ni kozne gace!
  23. Metzeller je po mnogima najbolji izbor i to u najsirem dijapazonu uslova, pri zameni guma trba teziti ka nekoliko najrenomiranijih proizvodjaca gde su Michelin, Dunlop, Pirelli. Uz postovanje forumasima, preporucio bih citanje na ovom forumu BJBikers Motori Garaza tema Malo o gumama odgovor broj 110 od 26.09.2010 pre bilo kakve odluke. Novu gumu i to renomiranu.
  24. Obavezni servis u garanciji na 4000 km je obavljen u centralnom servisu uvoznika. Sveo se na zamenu ulja u motoru 10w40 polusint (655 din) i naplatu norma sata rada servisa 1000 din. Opstim pregledom utvrdilo se malo smetnji u radu noznog pokretaca motora (kurble), sto je vredni majstor brzo otklonio podmazivanjem mehanizma. Lepo su rekli prodavac pri kupovini i serviser da svaki dan treba bar jednom koristiti nozni pokretac, inace jednostavno zasusi od prasine i toplote. Prijem u servisu bio je prvog sledeceg radnog dana od poziva, jedan jedini majstor zonglirao je izmedju telefona, stranaka, motora, delova i papira. Svaka cast, bez obzira sto je smanjena navala na servis. Sa novim pecatom (predposlednjim) u garancijskoj knjizici, Sprint Explorer 150 brunda dalje.
  25. Sahara pantalone koriscene u petak uvece izvan grada. Protivklizna obloga sedalnog predela nije klizila ni po vlaznjikavom sedistu. Ne uduvava nigde, slic je izveden sa plashtom kao pacija noga ispod cibzara.Toplotna izolacija dobra, nema ladno ni na 5 do 6 stepeni tom prilikom, ostvarivane brzine do 90 kmh. Zadnji deo povisen, daje efekat pojasa za bubrege. Narebren gumasti materijal omogucava savijanja kolena i prepona. Protektori na kolenima. 4 dzepa. Unutrasnja postava masivna, na skidanje cibzarom. Prodavac sugestivan, upucen, ostvaren popust pri kupovini od 5 procenata pozivanjem na forum BJB. Nedostatak protektora u predelu kukova, dogradivo naknadno. Ukupan utisak je dobra kupovina, preporuka, ima jos izbora.
×
×
  • Create New...

Važno obaveštenje

Nastavkom korišćenja ovog sajta prihvatate Pravila korišćenja